Potrebe organizma ostaju iste i zimi: Znakovi koji otkrivaju da ne pijete dovoljno vode
S dolaskom hladnijih dana mijenjaju se navike – toplija odjeća, vrući napici i boravak u zatvorenim prostorima postaju svakodnevica. Upravo tada, gotovo neprimjetno, voda nestaje s naše dnevne liste prioriteta. Iako osjećaj žeđi zimi slabi, potrebe organizma ostaju iste, a posljedice nedovoljnog unosa tekućine mogu biti ozbiljne.
Tijelo vrlo jasno signalizira kada mu nedostaje vode, ali te poruke često pogrešno tumačimo ili ih u potpunosti ignorišemo.
Suha usta i osjećaj žeđi
Prvi i najčešći znak dehidracije su suha usta, ispucale usne i neugodan osjećaj žeđi. Iako djeluje očigledno, mnogi ovaj signal zanemaruju, posebno u zimskim mjesecima kada rjeđe posežu za vodom.
Promjena boje mokraće
Jedan od pouzdanijih pokazatelja hidratacije je mokraća. Tamnija boja i izražen miris često znače da tijelu nedostaje tekućine, kao i činjenica da se mokri rjeđe nego inače.
Vrtoglavica i osjećaj nestabilnosti
Nedovoljan unos vode može dovesti do pada krvnog pritiska, što se manifestira vrtoglavicom, mučninom i osjećajem omamljenosti. U težim slučajevima javlja se i konfuzija, što dodatno povećava rizik od gubitka ravnoteže i padova.
Glavobolje bez jasnog uzroka
Kada organizmu nedostaje vode, smanjuje se količina tekućine koja okružuje mozak, što može poremetiti njegovu normalnu funkciju. Rezultat su glavobolje koje se često ne povezuju s dehidracijom.
Umor i slabija koncentracija
Dehidracija direktno utiče na nivo energije. Osjećaj iscrpljenosti, manjak fokusa i slabija mentalna oštrina često su posljedica nedovoljnog unosa vode, a ne samo umora ili stresa.
Problemi s probavom
Voda ima ključnu ulogu u radu probavnog sistema. Kada je unos tekućine nizak, crijeva sporije rade, što može dovesti do zatvora i osjećaja nelagode.
Koliko vode je dovoljno?
Opće preporuke govore o šest do osam čaša tekućine dnevno, uz napomenu da se dio vode unosi i kroz hranu. Međutim, potrebe rastu kod fizičke aktivnosti, boravka u zagrijanim prostorima ili tokom bolesti.
Voda učestvuje u gotovo svim procesima u organizmu – reguliše tjelesnu temperaturu, pomaže bubrezima, podržava cirkulaciju i probavu. Dugotrajna dehidracija povećava rizik od infekcija mokraćnih puteva, problema s bubrezima i opće slabosti organizma, a u težim slučajevima može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
Kako se bolje hidrirati tokom zime?
Dan je dobro započeti čašom vode, a tokom dana piti manje količine, ali redovno. Čekanje da se pojavi žeđ često znači da je tijelo već u blagom stanju dehidracije. Praktična boca vode pri ruci može pomoći u stvaranju ove navike.
Osim pića, značajan dio tekućine unosimo i hranom. Voće, povrće, supe i variva bogata vodom odličan su saveznik u održavanju hidratacije tokom zimskih mjeseci.
Zima možda priguši osjećaj žeđi, ali potrebe tijela ostaju iste. Voda je i tada osnovni saveznik zdravlja – samo je češće zaboravljamo.