Na prijestol je došao vrlo mlad, sa samo devet godina, i vladao je Egiptom samo desetak godina, od 1332. do 1323. godine pre nove ere. U tom kratkom periodu, je pokušao vratiti Egipat u tradicionalni panteon bogova, poništavajući reforme svog oca Akhenatena, koji je pokušao uvesti monoteizam.
Međutim, najpoznatiji artefakt povezan s Tutankamonom nije neki od njegovih političkih ili vladarskih poduhvata, već zlatna maska koja je pronađena u njegovoj grobnici.
Maska, koja je postala simbol egipatske civilizacije, otkrivena je 1922. godine od strane britanskog arheologa Hovarda Kartera.
Izrađena je od čistog zlata i prekrivena mozaikom od staklenih pločica u modro-ljubičastim tonovima, a prikazuje faraona u životnoj veličini. Svojim impresivnim izgledom i majstorskim detaljima na licu i kosi, maska je postala ne samo simbol faraonove moći, već i simbol Egipta uopšte.
Osim same maske, grobnica Tutankamona sadržavala je i brojna blaga, među kojima su se nalazili zlatni predmeti, nakit, sandale i drugi artefakti koji su imali važnost za faraonov zagrobni život. Čitava zbirka predstavlja dragocjeni uvid u egipatske pogrebne običaje i vjerovanja, a otkriće gotovo netaknute grobnice u Dolini kraljeva izazvalo je ogromno uzbuđenje i medijsku pažnju širom svijeta.
Iako je faraonova vladavina bila kratka, Tutankamon je kroz svoju grobnicu i zlatnu masku postao nezaobilazni simbol egipatske baštine, a njegovo ime je i dalje među najpoznatijim u istoriji.
Maska, koja danas čini dio zbirke Egipatskog muzeja u Kairu, ostaje jedno od najvažnijih otkrića u arheologiji i ključni artefakt za razumijevanje faraonske civilizacije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.