Emocionalne i fizičke promjene: Kako dvije godine dojenja bebe utiču na tijelo majke?

Iako se dojenje djeteta do navršene dvije godine ili duže ponekad i dalje smatra tabuom, ono može imati pozitivan uticaj na emocionalno stanje majke. Kada dijete napuni dvije godine, dojenje postaje efikasnije, brže i rjeđe. Ipak, bez obzira na to koliko traje, mnogim majkama ono i dalje može biti naporno i iscrpljujuće.

"Iako se i dalje osjećam privilegovanom što dojim svoju dvoipogodišnju kćerku, dio mene je iscrpljen i nemam energiju kao prije. To me navodi na pitanje može li dugotrajno dojenje biti jedan od razloga tog umora", piše Hannah Silverman za magazin Parents.

Preporuke i statistika

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje nastavak dojenja uz uvođenje dohrane do druge godine života ili i duže.

Prema podacima Centers for Disease Control and Prevention (CDC), 83,2 posto beba započne hranjenje majčinim mlijekom, ali taj procenat nakon mjesec dana pada na 78,6 posto. Do šestog mjeseca 55,8 posto beba i dalje prima majčino mlijeko, dok je samo 24,9 posto isključivo dojeno.

Procjenjuje se da tek oko 11,5 posto majki doji duže od dvije godine. Roditelji odluku o prestanku dojenja donose iz različitih razloga – smanjene količine mlijeka, bola ili nelagode, ali i lične želje. Ne postoji ispravna ili pogrešna odluka dok god je dijete zdravo. Za one koje nastave dojiti, dugotrajno dojenje utiče na hormone, nivo energije i prehrambene potrebe, a samim tim i na fizičko i mentalno zdravlje.

Tijelo nakon poroda

Emocionalne i fizičke promjene u ranom periodu nakon poroda dobro su poznate, a dojenje ih može dodatno zakomplikovati. Nadine Rosenblum iz bolnice Johns Hopkins Hospital objašnjava da nakon poroda dolazi do pada progesterona, hormona koji sprječava proizvodnju mlijeka, dok rastu nivoi prolaktina, koji kontroliše količinu mlijeka, i oksitocina, koji potiče njegovo otpuštanje.

Istovremeno se tijelo oporavlja od trudnoće i poroda, preraspoređuje tečnost, ubrzava metabolizam i daje prednost proizvodnji mlijeka. Zbog svega toga rani postporođajni period često je fizički i emocionalno veoma intenzivan. Oko šest do dvanaest sedmica nakon poroda mnoge majke primijete promjene u nivou energije.

Hormoni se tada počinju stabilizovati, što označava prelazak iz faze uspostavljanja laktacije u fazu dugoročnog održavanja. Bazalni nivo prolaktina se smanjuje, iako i dalje raste tokom podoja, dok oksitocin postaje stabilniji. Mnoge majke u toj fazi primijete više energije i veću emocionalnu stabilnost jer tijelo prelazi u efikasniji ritam.

Promjene nakon druge godine

Oko djetetove druge godine laktacija je biološki stabilna i znatno efikasnija nego u prvim mjesecima. Iako djeca tog uzrasta uglavnom jedu čvrstu hranu, majčino mlijeko im i dalje pruža antitijela kao odgovor na mikroorganizme iz okoline i tako jača njihov imuni sistem.

Kako su podoji kraći i rjeđi, oksitocin i prolaktin i dalje podržavaju laktaciju, ali uz manje oscilacije koje manje opterećuju organizam. S fiziološkog stanovišta, dojenje dvogodišnjeg djeteta znatno je manji napor za majku nego dojenje novorođenčeta. Dugotrajna laktacija tada postaje faza održavanja, a ne period visokih bioloških zahtjeva.

Prednosti dugotrajnog dojenja

Kod nekih majki dojenje može čak doprinijeti boljem emocionalnom stanju. Mnoge navode da dojenje u toj fazi ima mali uticaj na svakodnevni nivo energije te da može djelovati umirujuće.

Vjerovanje da dojenje samo po sebi iscrpljuje majku zanemaruje širu sliku i faktore koji doprinose umoru, poput neadekvatne ishrane, hroničnog nedostatka sna, stresa i ukupnog mentalnog opterećenja koje nosi briga o djeci.

Iscrpljenost je stvarna

Ipak, napor koji dojenje predstavlja ne treba umanjivati. Roditeljstvo iscrpljuje bez obzira na način ishrane djeteta. Stručnjaci ističu da se ne smije zanemariti kumulativni nedostatak sna i fizička iscrpljenost zbog stalne dostupnosti djetetu, 24 sata dnevno, mjesecima ili godinama.

Iako se hormoni s vremenom stabilizuju, možda se neće u potpunosti vratiti na stanje prije trudnoće dok dojenje potpuno ne prestane. Čak i ako dvogodišnje dijete doji samo jednom ili dvaput dnevno, taj čin održava povišen nivo prolaktina. Prolaktin je važan za proizvodnju mlijeka, ali istovremeno potiskuje estrogen, koji djelimično utiče na nivo energije kod žena. Zbog toga neke majke mogu osjećati dugotrajan umor.

Sve to pokazuje da, iako je tijelo sposobno izdržati dugotrajno dojenje, "dugotrajno" ne znači i "bez napora".

Kako brinuti o sebi

Ako se tokom dojenja osjećate iscrpljeno, stručnjaci savjetuju da odmor postane prioritet te da potražite pomoć porodice i okoline kako biste sebi osigurali predah.

Također naglašavaju da niko ne bi trebao vršiti pritisak da dojite duže nego što to odgovara vašem tijelu i porodici. Najveća greška je ignorisati vlastitu iscrpljenost uz uvjerenje da je "duže uvijek bolje". Dojenje treba biti podrška zdravlju i majke i djeteta, a ne njegov rizik.

Ako se borite s umorom ili općim zdravstvenim stanjem, bez obzira na to dojite li ili ne, obavezno se obratite ljekaru. Jer, da biste se mogli brinuti o djetetu, najprije morate brinuti o sebi.