Novo istraživanje provedeno na više od 340.000 odraslih osoba sugeriše da svi oblici alkohola ne nose isti nivo rizika. Čak i pri niskoj do umjerenoj konzumaciji, pivo, cider i žestoka alkoholna pića povezani su s većim rizikom od smrtnosti, dok je vino povezano s manjim rizikom.
Visok unos alkohola povezan je s lošijim zdravstvenim ishodima bez obzira na vrstu pića, ali novo istraživanje pokazuje da učinci niske do umjerene konzumacije mogu zavisiti od toga koju vrstu alkohola ljudi piju.
Umjereni konzumenti vina, na primjer, imali su 21 posto manji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima, dok je čak i nizak unos drugih vrsta alkoholnih pića bio povezan s devet posto većim rizikom, piše Euronews.
"Ovi rezultati odnose se na opću populaciju, a kod određenih visokorizičnih grupa, poput osoba s hroničnim bolestima ili kardiovaskularnim oboljenjima, rizici bi mogli biti još veći", rekla je Zhangling Chen, glavna autorica istraživanja.
Kako je provedeno istraživanje?
Rezultati, koji će biti predstavljeni na godišnjoj naučnoj konferenciji Američkog koledža za kardiologiju, zasnivaju se na podacima prikupljenim od više od 340.000 odraslih osoba iz Velike Britanije uključenih u bazu podataka UK Biobank u periodu od 2006. do 2022. godine.
Učesnici su razvrstani prema količini unesenog alkohola, izraženoj u gramima čistog alkohola dnevno i sedmično, te su praćeni u prosjeku više od 13 godina.
U poređenju s osobama koje nikada nisu pile alkohol ili su ga konzumirale samo povremeno, osobe koje su unosile velike količine alkohola imale su 24 posto veći rizik od smrti iz bilo kojeg uzroka, 36 posto veći rizik od smrti uzrokovane rakom te 14 posto veći rizik od smrti usljed srčanih bolesti.
Međutim, pri nižim nivoima konzumacije uočene su razlike u zavisnosti od vrste alkoholnog pića. Konzumacija žestokih alkoholnih pića, piva ili cidera bila je povezana s većim rizikom od smrti, dok je isti nivo konzumacije vina bio povezan s manjim rizikom.
"Naši nalazi pomažu da se razjasne ranije neujednačeni dokazi o niskoj do umjerenoj konzumaciji alkohola. Ovi rezultati mogu doprinijeti preciznijim preporukama, naglašavajući da zdravstveni rizici povezani s alkoholom ne zavise samo od količine unesenog alkohola, već i od vrste pića", kazala je Chen.
Istraživači smatraju da bi se uočene razlike mogle objasniti spojevima prisutnim u vinu, poput polifenola i antioksidansa, ali i širim životnim navikama. Vino se najčešće pije uz obrok i češće ga konzumiraju osobe koje imaju zdravije prehrambene navike, dok su pivo, cider i žestoka alkoholna pića češće povezani s lošijom kvalitetom ishrane i drugim faktorima rizika.
"Kada se sve uzme u obzir, ovi faktori sugerišu da vrsta alkohola, način na koji se konzumira i životne navike koje ga prate zajedno doprinose uočenim razlikama u riziku od smrtnosti", rekla je Chen.
Ipak, istraživanje ima i određena ograničenja. Riječ je o opservacijskom istraživanju, što znači da ne može dokazati uzročno-posljedičnu vezu. Osim toga, podaci o konzumaciji alkohola prikupljeni su na početku istraživanja na osnovu izjava samih učesnika, bez praćenja eventualnih promjena njihovih navika tokom godina.
Učesnici uključeni u UK Biobank također su u prosjeku zdraviji i materijalno bolje stoje od opće populacije, što može ograničiti mogućnost primjene ovih rezultata na širu populaciju. Zbog toga istraživači ističu da su potrebna randomizirana klinička ispitivanja kako bi se preciznije utvrdili stvarni učinci različitih vrsta alkoholnih pića.
Sve više dokaza o rizicima alkohola
Ovo istraživanje pridružuje se sve većem broju istraživanja koja ukazuju na to da čak i umjerena konzumacija alkohola nosi određene zdravstvene rizike.
Prošle godine istraživanje objavljeno u časopisu BMJ Evidence-Based Medicine ukazalo je na moguće posljedice alkohola po zdravlje mozga. U toj studiji, koja je obuhvatila oko 560.000 ljudi iz Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, utvrđeno je da je veća konzumacija alkohola povezana s većim rizikom od razvoja demencije.
"Za sve koji odluče konzumirati alkohol, naše istraživanje sugeriše da veći unos alkohola povećava rizik od razvoja demencije", izjavio je Stephen Burgess, statističar sa Univerziteta u Cambridgeu.
Drugo ranije istraživanje, koje je koristilo snimanja mozga, pokazalo je da je konzumacija jedne do dvije jedinice alkohola dnevno povezana sa smanjenjem volumena mozga i promjenama u njegovoj strukturi, što može biti povezano s gubitkom pamćenja i razvojem demencije.
