Osim provjere slomljenih kostiju na Mjesecu, ova tehnologija bi se mogla distribuirati i u male gradove i sela u ruralnim područjima kako bi se omogućila naprednija medicinska njega daleko od velikih bolnica.
Tokom većeg dijela svemirskog doba astronauti su kao alat za dijagnosticiranje povreda imali pristup samo ultrazvučnim uređajima. Za razliku od ultrazvuka, kojem je potreban medij kroz koji se zvučni valovi mogu širiti, rendgenski zraci mogu se koristiti u vakuumu. Problem s rendgenskim uređajima jeste to što su tradicionalno bili veliki i glomazni, troše mnogo energije, imaju poteškoća pri snimanju objekta koji nije potpuno nepomičan što rezultira zamućenim slikama te se lako oštećuju kada se tresu tokom lansiranja i ponovnog ulaska u atmosferu. Ipak, kako ljudski svemirski letovi i putovanja izvan Zemljine orbite ponovo postaju sve važniji, uz prijedloge za izgradnju baze na Mjesecu, veća je vjerovatnoća da će astronaut biti povrijeđen, a samim tim raste i potreba za medicinskim rendgenskim snimanjima u svemiru.
Tehnologija je sada dostigla nivo na kojem su mali, prenosivi rendgenski uređaji uobičajeni na Zemlji.
"Prenosivi rendgenski uređaji koriste se svuda, na Kentucky Derbyju, uz teren tokom Super Bowla i širom svijeta u područjima s ograničenim resursima, jer mogu raditi na solarnu energiju i njima mogu upravljati osobe bez medicinskog znanja", izjavila je Sheyna Gifford, doktorica medicine i docentica svemirske medicine na klinici Mayo u Rochesteru u Minnesoti.
Gifford je željela testirati jedan od tih prenosivih rendgenskih uređaja u svemiru. Prvu priliku njen tim dobio je za simulaciju snimanja rendgenom u svemirskim uslovima tokom paraboličnog leta 2022. godine (kada avion simulira bestežinsko stanje penjući se visoko po paraboličnoj putanji, kao u poznatom avionu Vomit Comet), kada su članovi posade leta koristili prenosivi rendgenski uređaj kako bi napravili snimak nečije šake.
Pravi test ipak je došao 31. marta 2025. godine, lansiranjem privatne misije Fram2, koja je četiri astronauta početnika odvela u misiju od tri i po dana oko Zemlje u kapsuli SpaceX Crew Dragon. Astronauti, od kojih niko nije bio medicinski stručnjak, prošli su četverosatnu obuku za korištenje prenosivog rendgenskog uređaja prije lansiranja, a zatim su tokom boravka u orbiti imali zadatak napraviti rendgenske snimke pametnog sata, šake, abdomena, karlice i grudnog koša. Ove rendgenske slike zabilježene su digitalno, što je astronautima omogućilo da ih odmah pregledaju bez potrebe za razvijanjem filma.
Nakon povratka na Zemlju, tri nezavisna medicinska stručnjaka uporedila su rendgenske snimke iz misije Fram2 sa sličnim snimcima napravljenim prije lansiranja. Utvrdili su da su, iako su rendgenski snimci napravljeni na Zemlji bili kvalitetniji, oni iz svemira bili dovoljno dobri da se mogu koristiti za dijagnosticiranje povreda poput prijeloma kostiju.
Osim toga, rendgenski uređaj se vratio na Zemlju unutar kapsule Crew Dragon s tek minimalnim oštećenjima vanjskog dijela nakon što je bio izložen udarcima i vibracijama. Članovi posade Fram2 rekli su da je rendgenski uređaj bio jednostavan za korištenje te su preporučili da se u budućnosti dizajnira tako da se lakše može sigurno pričvrstiti unutar kabine posade.
"Vjerovali smo da će komercijalno dostupan prenosivi sistem imati vrlo dobre šanse da preživi testiranja prije lansiranja i da će njime moći upravljati članovi posade u svemiru uz minimalnu obuku. Dobijanjem prvih rendgenskih snimaka ljudi i opreme u svemiru, naše istraživanje pokazuje izvodljivost radiografije u orbiti i proširene dijagnostičke mogućnosti za zdravlje posade i procjenu opreme", rekla je Gifford.
Korisnost rendgenskih uređaja u svemiru nije ograničena samo na ljudsko zdravlje. Rendgenski zraci mogu se koristiti za provjeru potencijalnih oštećenja elektronike i svemirskih odijela, dijagnosticiranje problema s neispravnim satelitima pa čak i postavljanje na lunarne rovere za analizu površine Mjeseca.
Sljedeći korak je da se prenosivi sistemi učine još manjim.
"Nadam se da ćemo dodatno smanjiti veličinu prenosivih sistema za snimanje i poboljšati njihovu otpornost i jednostavnost korištenja kako bi mogli biti uključeni u buduće misije", kazala je Gifford.
Ova tehnologija također može dokazati svoju vrijednost ovdje na Zemlji. Jednostavni za korištenje i veoma prenosivi rendgenski uređaji koji mogu stvarati digitalne slike koje se mogu analizirati na tabletu ili čak pametnom telefonu bili bi od velike vrijednosti spasilačkim ekipama u udaljenim područjima ili skučenim prostorima. Također bi promijenili medicinsku njegu u ruralnim gradovima i selima koja su udaljena od velikih bolnica, istovremeno smanjujući opterećenje tih velikih bolnica.
"Distribucija autonomnih minijaturnih rendgenskih sistema širom svijeta također bi mogla promijeniti pravila igre u javnom zdravstvu. Kada je riječ o rendgenskim zracima u svemiru i ovdje na Zemlji, nebo nije granica", zaključila je Gifford.
Rezultati rendgenskih testova objavljeni su 14. jula u časopisu "Radiology".
