Ove promjene posebno su značajne za građane Bosne i Hercegovine, koji već godinama čine jednu od najbrojnijih grupa stranih radnika u Sloveniji. Za one koji tek planiraju odlazak, ali i za osobe koje već rade u ovoj zemlji, predložena rješenja mogla bi donijeti dodatne obaveze i troškove.
Ubrzani postupak za zapošljavanje stranaca važi do 31. oktobra, a omogućavao je zapošljavanje u 31 deficitarnom zanimanju bez prethodne provjere ima li među nezaposlenima u Sloveniji odgovarajućih kandidata. Među tim zanimanjima su vozači kamiona, građevinski radnici, električari, mašinski inženjeri, kuhari, konobari, hotelski recepcionari, programeri, farmaceuti, mesari, mehaničari, njegovatelji, medicinske sestre, ljekari specijalisti, fizioterapeuti i šumari.
Istek ovog postupka dolazi u trenutku kada slovenska vlada priprema izmjene Zakona o strancima i Zakona o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca. Predložene promjene odnose se na uslove boravka, zapošljavanja i dolaska članova porodice državljana zemalja izvan Evropske unije, piše Buka.com.
Spajanje porodica tek nakon tri godine i strožiji jezički uslovi
Jedna od najznačajnijih predloženih izmjena odnosi se na pravo stranih radnika da im se u Sloveniji pridruže članovi porodice. Prema nacrtu, uslov za ostvarivanje tog prava bio bi produžen s jedne na tri godine legalnog boravka.
Izmjene predviđaju i strožije zahtjeve u pogledu poznavanja slovenskog jezika. Za produženje privremenog boravka po osnovu spajanja porodice tražio bi se nivo A2, dok bi za dobijanje dozvole za stalni boravak bilo potrebno poznavanje jezika na nivou B1.
Dodatni trošak predstavljalo bi i smanjenje državnog finansiranja kurseva slovenskog jezika. Umjesto dosadašnjeg potpunog pokrivanja troškova, država bi prema prijedlogu snosila 60 posto, dok bi preostalih 40 posto plaćali polaznici.
Mijenjali bi se i finansijski uslovi za boravak. Osnovni iznos od 507,43 eura, koji se koristi kao polazna vrijednost za obračun sredstava potrebnih za izdržavanje državljana trećih zemalja, bio bi pomnožen faktorom 1,4. Tako bi prag iznosio 710,40 eura.
Tokom javne rasprave razmatrana je i strožija mogućnost prema kojoj bi se zahtijevao dvostruki osnovni iznos, odnosno 1.014,86 eura. Konačni uslovi zavisit će od toga koje će od predloženih rješenja biti usvojeno.
Nacrt izmjena propisa o zapošljavanju predviđa i mogućnost angažovanja stranih radnika putem agencija, uz obavezu da radnik najmanje šest mjeseci ostane vezan za prvog poslodavca. Takvo rješenje otvorilo je dodatna pitanja o položaju radnika i njihovoj mogućnosti da promijene posao.
Upozorenja na rizik od iskorištavanja radnika
Prijedlozi slovenske vlade izazvali su kritike organizacija koje pružaju pomoć stranim radnicima i štite ljudska prava. Goran Lukić iz Delavske svetovalnice, organizacije koja radnicima u Sloveniji pruža pravnu i praktičnu podršku, upozorio je na moguće posljedice novih pravila.
Prema njegovim ocjenama, predložene mjere radnike posmatraju prvenstveno kroz njihovu ulogu na tržištu rada, zanemarujući njihova porodična i druga osnovna prava. Posebno problematičnim smatra produženje perioda čekanja na spajanje porodice s jedne na tri godine, jer bi takva promjena mogla otežati porodični život i integraciju stranih državljana.
Lukić je upozorio i na moguće zloupotrebe pravila prema kojem bi radnik prvih šest mjeseci bio vezan za poslodavca. Takva obaveza, smatra, mogla bi povećati rizik od pritisaka, ucjena i iskorištavanja zaposlenih koji zbog ograničene mogućnosti promjene posla ne bi mogli lako napustiti nepovoljne radne uslove.
Zabrinutost su izrazili i predstavnici nevladinih organizacija, među kojima su Ambasada Rog i Pravni centar za zaštitu ljudskih prava i okoliša (PIC). Njihova upozorenja odnose se na moguće posljedice po porodični život stranaca, njihovu integraciju i odluku da li će dugoročno ostati u Sloveniji.
Poslodavci upozoravaju na nedostatak radnika, ali dio privrede podržava izmjene
Predložene promjene podijelile su i slovenske privrednike. Gospodarska komora Slovenije upozorava da bi otežavanje dolaska i zadržavanja stranih radnika moglo dodatno produbiti nedostatak radne snage, otežati poslovanje kompanija i negativno utjecati na konkurentnost slovenske ekonomije.
S druge strane, Obrtničko-poduzetnička komora Slovenije podržala je dio predloženih mjera, uz obrazloženje da je potrebno spriječiti zloupotrebe sistema zapošljavanja stranaca.
Različiti stavovi pokazuju da Slovenija istovremeno pokušava odgovoriti na potrebe poslodavaca za radnicima i uvesti strožije uslove za zapošljavanje i boravak stranih državljana. Za konačnu procjenu posljedica bit će važno koje će mjere biti usvojene i u kojem obliku.
Za građane BiH posebno je važno pratiti šta će se promijeniti nakon 31. oktobra, ali i kako će izgledati konačna pravila za produženje boravka, spajanje porodice i promjenu poslodavca.
Slovenija i dalje među glavnim odredištima radnika iz BiH
Zbog geografske blizine, mogućnosti zaposlenja i povezanosti s tržištem rada u Evropskoj uniji, Slovenija je već godinama jedna od najvažnijih destinacija za građane Bosne i Hercegovine koji traže posao u inostranstvu.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH navedenim u dostavljenim informacijama, tokom prvih šest mjeseci 2026. godine putem službenog posredovanja zaposlenje u Sloveniji pronašao je 5.201 državljanin BiH.
Eventualno usvajanje strožijih pravila moglo bi utjecati na planove osoba koje tek namjeravaju otići u Sloveniju, ali i na svakodnevni život onih koji su tamo već zaposleni. Posebno bi trebalo voditi računa o uslovima za produženje boravka, potrebnim finansijskim sredstvima, troškovima učenja jezika i mogućnostima dolaska članova porodice.
Ipak, važno je naglasiti da su navedene mjere dio prijedloga zakonskih izmjena te da ih ne treba automatski smatrati konačnim pravilima. Njihov stvarni utjecaj na radnike iz BiH zavisit će od konačnog teksta zakona i načina njegove primjene.
