Energične melodije rokenrola ponekad prikrivaju puno mračniji sadržaj od onoga što se čuje na prvu.
S ulaskom žanra u mejnstrim, muzičari su se oslobodili pritiska da pišu isključivo o ljubavi i zabavi pa su snagu roka iskoristili za komentar društva ili izražavanje lične ranjivosti.
Bendovi poput Bitlsa, Rolingstonsa i Kvina, kao i umjetnici Brusa Springstina i Nila Janga, često su objavljivali pesme koje su zvučale vedro, ali su skrivale ozbiljne poruke, piše Collider.
“Help!” – Bitlsi (1965.)
“Help!” je vjerovatno najbolji primjer pjesme čija vesela melodija krije tekst koji je zapravo poziv u pomoć. Pesma s istoimenog albuma iz 1965. ima energičan ritam i pamtljive harmonije. Glavni vokal je Džon Lenom, a prate ga Pol Makartni i Džordž Harison. Iako je muzički vrlo privlačna, tekst otkriva da se ne radi o srećnoj pjesmi.
Lenon se u drugoj strofi potpuno otvara stihovima: “And now my life has changed in oh so many ways / My independence seems to vanish in the haze / But every now and then I feel so insecure / I know that I just need you like I've never done before” (“A sada mi se život promenio na toliko načina. Kao da je nestala sva moja samostalnost. Ali s vremena na vrijeme osjećam se tako nesigurno i tada znam da te trebam više nego ikad prije”).
Njegovi pozivi za pomić u refrenu postaju još direkniji: “Help me if you can, I'm feeling down / And I do appreciate you being ’round / Help me get my feet back on the ground / Won't you please, please help me?” (“Pomozi mi ako možeš, loše sam. I stvarno mi znači što si uz mene. Pomozi mi da ponovno stanem na noge. Hoćeš li, molim te, molim te, da mi pomogneš?”).
To je jedno od Lennonovih najranjivijih priznanja, a upravo je zbog te iskrenosti pjesmu smatrao jednom od svojih najdražih u opusu Bitlsa, prenosi .
“Don't Stop Me Now” – Kvin (1978.)
Iako je “Don't Stop Me Now” postala neizostavan dio svake žurke, njezino manično uzbuđenje nije tako veselo kako se čini. Naprotiv, upravo je ta pjesma zabrinula ostale članove benda za Fredija Merkjurija. Kad je Merkjuri donio pjesmu bendu, ostali nisu smatrali atmosferu pjesme nimalo zabavnom.
U pjesmi pjeva: “I'm a rocket ship on my way to Mars on a collision course / I am a satellite, I'm out of control / I'm a sex machine ready to reload like an atom bomb / About to whoa-oh, whoa-oh, oh, explode” (“Ja sam raketa na putu prema Marsu, jurim pravo prema sudaru. Ja sam satelit koji je van kontrole. Ja sam seks-mašina, spremna za novu rundu, poput atomske bombe. Koja samo što nije – oh, oh, oh – eksplodirala.”).
Gitarista Brajan Mej osjećao se nelagodno kada je prvi put čuo tekst. Smatrao je da Fredijeva ideja nije uzbudljiva, nego opasna, jer opisuje osobu koja gubi kontrolu i dovodi sebe i druge u opasnost.
– U početku mi se pjesma nije sviđala. Nije mi bilo prijatno zbog onoga o čemu je Fredi tada pjevao. Smatrao sam da je pristup previše ležeran s obzirom na opasnosti od AIDS-a i sličnih stvari -priznao je Mej.
“Born in the U.S.A.” – Bruce Springstin (1984.)
Ovo je vjerovatno najpogrešnije shvaćena pjesma u istoriji roka. Brus Springstin objavio ju je 1984. na istoimenom albumu. Zbog naslova i refrena mnogi je doživljavaju kao patriotsku himnu, ali u stvarnosti je izrazito kritična i mračna pjesma. Zbog prividnog patriotizma koristio ju je i Ronald Regan u političkoj kampanji, ali stihovi van refrena otkrivaju da se ne radi o slavlju.
Stihovi glase: “I had a brother at Khe Sanh / Fightin’ off them Viet Cong / They're still there, he's all gone / He had a woman he loved in Saigon / I got a picture of him in her arms, now / Down in the shadow of the penitentiary / Out by the gas fires of the refinery / I'm ten years burnin’ down the road / Nowhere to run, ain't got nowhere to go”
(“Imao sam brata u Khe Sanhu. Borio se protiv Vijetkonga. Oni su još tamo, a njega više nema. Volio je jednu ženu u Saigonu. Još imam fotografiju na kojoj je u njenom zagrljaju. Dolje, u sjenci zatvora. Pokraj plamena iz rafinerije. Već deset godina lutam putevima. Nemam kuda da pobjegnem, nemam kuda da odemi.”).
Pjesma je ispričana iz perspektive vijetnamskog veterana i govori o tome kako ga je njegova zemlja iznevjerila. On je traumatizovan, ne može da pronađe posao i izgubio je voljene. “Born in the U.S.A.” je Springstinov apel državi da počne bolje da se brine o svojim građanima.
“Paranoid” – Blek Sabat (1970.)
Muzika Blek Sabata toliko je energična da se slušaoci često fokusiraju na ritam i ne primjete da su teme pjesama puno mračnije nego što se čini. Ne radi se o stilizovanoj tami, već o dubokoj ranjivosti. “Paranoid” je najbolji primjer.
Pjesma iz 1970. jedan je od njihovih najvećih hitova, ali tekst koji pjeva Ozi Ozborn otkriva da je riječ o pozivu u pomoć.
Stihovi glase “Can you help me / Occupy my brain?” pita Osbourne u pjesmi. “I need someone to show me / The things in life that I can't find / I can't see the things that make true happiness / I must be blind” (“Možeš li da mi pomogneš? Okupiraš mi misli? Treba mi neko ko će mi pokazati ono što u životu ne mogu da pronađem. Ne vidim ono što donosi istinsku sreću, mora da sam slijep.”).
“Go Your Own Way” – Flitvud mek (1976.)
Flitvud mek poznat je po pjesmama o raskidima, a “Go Your Own Way” jedna je od najpoznatijih. Pjesma s kultnog albuma “Rumours” iz 1976. nastala je nakon raskida Lindsija Bakingama i Stivi Niks.
Za razliku od njene pjesme “Silver Springs”, koja je ranjiva i u tekstu i u melodiji, Bakingamova verzija priče o raskidu zvuči poletnije. Svoju je bol sakrio u stihove koji se ne podudaraju s atmosferom muzike..
“If I could / Baby, I'd give you my world / How can I / When you won't take it from me? / You can go your own way / Go your own way / You can call it / Another lonely day” (“Kada bi mogao dao bih ti cijeli svoj svijet. Ali kako da to uradim kad ti ne želiš da ga prihvatiš? Možeš da kreneš svojim putem. Svojim putem. Možeš to da nazoveš još jednim usamljenim danom.”), pjeva on, a njegov nastup zvuči skoro osvetoljubivo.
“Gimme Shelter” – Rolingstonsi (1969.)
“Gimme Shelter” je duet Mika Džegera i gospel pjevačice Meri Klejton. Njihovi moćni vokali prate brzi ritam, ali tekst je iznenađujuće mračan i direktno spominje nasilje i rat.
– To je bila jedna vrlo sumorna stvar, o svetu koji se zatvara oko tebe – rekao je Džeger o pjesmi i dodao:
– Nastala je u vrijeme rata i napetosti, početkom ‘69., i ta se atmosfera osjeti u pjesmi – istakao je.
Pjesma otvara album “Let It Bleed” i koristi metafore prirodnih katastrofa kako bi dočarala osjećaj nadolazeće propasti. “Ooh, a storm is threatening / My very life today / If I don't get some shelter / Ooh yeah, I'm gonna fade away / War, children / It's just a shot away” (“Ooh, oluja danas prijeti. Samom mom životu. Ako ne pronađem neko sklonište. Ooh, da, nestaću. Rat je, djeco udaljen samo jedan pucanj.”), upozoravaju Džeger i Klejton.
“Jump” – Van Hejlen (1983.)
Najpopularnija pjesma Van Hejlena iza naizgled vedrih stihova skriva puno mračnije značenje. Iako se često tumači kao pjesma o hrabrosti i preuzimanju rizika, inspiracija je bila veoma turobna.
“So can't you see me standing here? / I've got my back against the record machine / I ain't the worst that you've seen / Ah, can't you see what I mean? / Ah, might as well jump / Go ahead and jump” (“Zar me ne vidiš kako stojim ovdje? Naslonjen leđima na džuboks. Nisam najgori kojeg si videla. Zar ne shvataš šta ti govorim? Ma, mogao bih jednostavno da skočim Hajde, skoči.”), stihovi su pjesme. Iako se ove riječi mogu tumačiti kao skok u nepoznato, Dejvid Li Rot je pri pisanju imao na umu potresnu vijest koju je video.
Pjesma je inspisirana viješću o čovjeku koji je pretio samoubojstvom skokom sa zgrade. Rot je objasnio da je zamislio kako mu neko iz gomile dovikuje “hajde, skoči” i te je riječi pretvorio u refren. Kada se zna stvarna pozadina, ova naizgled vesela pjesma postaje prilično uznemirujuća.
“Rockin’ in the Free World” – Nil Jang (1989.)
“Rockin’ in the Free World” jedna je od najpoznatijih stadionskih himni Nila Janga, ali energična muzika ne znači da su stihovi optimistični. Usprkos nazivu i gitarskim rifovima, ovo je jedna od Jangovih najpoznatijih protestnih pjesama. Refren “Keep on rockin’ in the free world” zvuči kao oda slobodi, ali je zapravo kritika upućena vlastima.
“There’s colors on the street / Red, white, and blue / People shuffling their feet / People sleeping in their shoes” (“Ulice su pune boja. Crvene, bijele i plave. Ljudi umorno vuku noge Neki spavaju ne skidajući cipele”), pjeva on.
jPesma takođe direktno kritikuje Džordža H. W. Buša i ismijava njegov inauguracijski govor stihovima: “We got a thousand points of light / For the homeless man / We got a kinder, gentler machine gun hand” (“Imamo hiljadu svijetala nade za čoveka bez doma. Imamo nežniju ruku koja drži mitraljez”).
“Every Breath You Take” – The Police (1983.)
Iako se “Every Breath You Take” dugo smatrala ljubavnom pjesmom, njezin tekst je zapravo vrlo uznemirujući.
Govori o muškarcu koji nakon raskida opsesivno prati bivšu partnerku i poručuje joj da nikada neće da mu pobjegne.
“Every single day / And every word you say / Every game you play / Every night you stay / I'll be watching you / Oh, can't you see / You belong to me? / How my poor heart aches / With every step you take?” (“Svakoga dana i svaku riječ koju izgovoriš, svaku igru koju igraš i svaku noć koju provedeš, ja ću te promatrati. Zar ne vidiš da pripadaš meni? Kako me srce boli sa svakim tvojim korakom”) pjeva Sting.
“Maxwell's Silver Hammer” – Bitlsi (1969.)
“Maxwell's Silver Hammer” s albuma “Abbey Road” ima izrazito veselu, skoro dječju melodiju, ali tekst govori o serijskom ubici.
Glavni lik, student Maksvell Edison, srebrnim čekićem ubija koleginicu, profesora i na kraju sudiju na suđenju.
“Bang! Bang! Maxwell's silver hammer / Came down upon his head / Clang! Clang! Maxwell's silver hammer / Made sure that he was dead” (“Bum! Bum! Maksvellov srebrni čekić. Spustio mu se ravno na glavu. Tras! Tras! Maksvellov srebrni čekić. Pobrinuće se da je mrtav”), glasi refren.
Pjesmu je osmislio Pol Makartni, ali navodno ostali članovi benda je nisu voljeli.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.
