Kredit za mnoge postao je način preživljavanja
U BiH zaduženje više nije izuzetak, već svakodnevica. Sve više građana uzima kredite, ne radi ulaganja u budućnosti, već da pokriju osnovne troškove života.
U nestabilnoj ekonomiji i s niskim platama, kredit postaje način da se preživi mjesec. Dok se drugdje kreditom gradi budućnost, kod nas se njime krpe rupe u budžetu.
Zabrinjavajuće je što se krediti uzimaju za osnovne potrebe, kažu stručnjaci. To pokazuje koliko je teško stanje u društvu.
Zaduživanje bi trebalo da poboljša standard, ali u BiH krediti često postaju izvor dodatnih problema.
- Uglavnom se počinje sa bankovnim kreditima, posebno oni koji su kvalifikovani da uzmu kredit od banke ili imaju redovna primanja. Vrlo često se iscrpe te mogućnosti, pa se prelazi na pozajmljivanje od mikro kreditnih organizacija, nakon toga na takozvane brze kredite, pa neki dolaze i do takvog stanja da pozajmljuju i od privatnih lica, zelenaša i dođu do takve faze da prodaju svoju imovinu jer više nisu u stanju da podmire bilo koju od svojih obaveza, kaže Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Ovakva situacija ukazuje na ozbiljne ekonomske i socijalne probleme u državi, ali i na nizak nivo finansijske pismenosti.
Visoke kamate i brojne naknade dodatno opterećuju građane, koji s malim primanjima upadaju u začarani krug dugova.
- Problem je što su tu i određeni takozvani brzi krediti, mikrokrediti gdje su ogromne kamate, gdje naši građani nemaju dovoljno finansijske pismenosti da bi mogli da razumiju koliko to novca treba da vrate, već podižu kredite, jer u toj situaciji i u tom momentu im je neophodan bukvalno za preživljavanje, kaže Zoran Petoš, projektni koordinator UG DON, Prijedor.
Stručnjaci ističu da su promjene moguće, ali samo ako vlast prepozna koliko su zaduženost i siromaštvo postali ozbiljan društveni problem.
"Naravno, ključni problem je činjenica da je socijalna slika tako loša, odnosno da je sistem takav da vrlo malo građana ima dovoljna primanja da im dugovi, odnosno krediti, nisu potrebni. I to je nešto gdje bi u stvari vlasti mogla najviše učiniti. Da se smanje troškovi života, da se djeluje na smanjenje inflacije. Mogli bi učiniti i da krediti budu povoljniji, na način da se banke prinude na svođenje kamatnih stopa na opravdan nivo, koji je niži od sadašnjeg. Da se minimiziraju naknade banaka za njihove usluge koje su neopravdano visoke, da se strožije kontrolišu mikrokreditne organizacije i razni drugi davaoci pozajmica", kaže Gavran.
Rješenja postoje, ali je pitanje da li postoji politička volja da se ona sprovedu.
Stručnjaci poručuju da izlaz vide u većoj finansijskoj pismenosti građana i povoljnijim uslovima zaduživanja.
Takođe država bi, kažu, morala obezbijediti stabilniji standard, kako bi se novac ulagao u razvoj i budućnost, a ne trošio na preživljavanje.
Ipak, građani i dalje ostaju prepušteni sami sebi i sistemu koji ne radi u njihovu korist.
Jer oni koji bi trebali brinuti o narodu, najčešće brinu samo o svojim interesima. Lakše je, čini se, vladati siromašnima i neupućenima.
(BN)