'HIPNOTIZIRAN LJEPOTOM NJEGOVOG PISANJA...': Italijanski prevodioci otkrili zašto ih je očarao Karim Zaimović i njegova 'Tajna džema od malina'

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine večeras je održana promocija italijanskog izdanja knjige „Tajna džema od malina“ Karima Zaimovića, objavljenog pod naslovom Il segreto della marmellata di lamponi u izdanju rimske izdavačke kuće Racconti Edizioni.

Knjiga je objavljena u maju, a ranije je predstavljena u Rimu, Trstu i drugim italijanskim gradovima.

O knjizi, njenom putu do italijanske publike, izazovima prevođenja i književnom naslijeđu Karima Zaimovića govorili su prevodioci Enrico Davanzo i Dino Huseljić, kojima je ovo prva zajednička saradnja. O samom Karimu govorio je Nihad Kreševljaković, koji ga je lično poznavao, dok je Igor Vučak moderirao razgovor.

Promociji su prisustvovale i Karimova majka Ašida te njegova sestra Lajla.

Enrico Davanzo istaknuo je da su priče Karima Zaimovića nastale u vrijeme rata, ali da autor ratnu stvarnost nadilazi maštom, ironijom i intelektualnom igrom, stvarajući književne svjetove koji čitateljima omogućavaju da barem nakratko izađu iz okvira surove svakodnevice.

„Čitajući priče Karima Zaimovića, još prije nego što sam došao na ideju da ih prevedem, ostao sam hipnotiziran ljepotom njegovog pisanja. On je uspio stvoriti fantastičan svijet upravo od grada u kojem je živio, u trenucima kada je taj grad bio izložen svakodnevnoj ratnoj opasnosti. Upravo se u tome prepoznaje posebnost Zaimovićevog stvaralaštva i njegova trajna književna vrijednost. Tokom prevođenja trudili smo se neke riječi ostaviti u izvornom obliku, poput čaršije, mahale i sevdaha, a njihova značenja objašnjavali smo u fusnotama. Smatram da je to važno kako bismo bosanskohercegovačku kulturu približili italijanskoj publici“, kazao je Davanzo.

Huseljić, koji se iz Italije obratio putem videopoziva, kazao je da je njega i Enrica spojila upravo knjiga „Tajna džema od malina“.

„Odlučili smo prevesti ovu knjigu prije svega zato što je nevjerovatna. Ima jedinstven stil, ne samo u okvirima naše književnosti već i evropske, pa i svjetske. Ova knjiga je za mene bila način da ponovo otkrijem svoj identitet, a zahvaljujući njenom prevođenju napisao sam rečenice na italijanskom jeziku koje inače ni u snu ne bih napisao. Italijansko izdanje približava čitateljima književni svijet u kojem su ironija, mašta i intelektualna igra postale načini očuvanja ljudskosti u vrijeme rata. Prevodom na italijanski jezik Karimove priče dobivaju priliku da dopru do nove publike i izvan kulturnog prostora u kojem su nastale“, kazao je Huseljić, prenosi FTV.

Nihad Kreševljaković kazao je da je Karim Zaimović dokaz da neki ljudi, bez obzira na preseljenje u „druge prostore“, ostaju prisutniji i življi nego većina nas koji smo i dalje ovdje.

„Karim je izrastao u osobu o kojoj je bilo nemoguće govoriti bez divljenja, što je bilo u suprotnosti s njegovom skromnom prirodom. On je bio intelektualac i gospodin već kao petnaestogodišnjak, u okruženju mnogo starijih ljudi, koji su ga kao takvog i prepoznavali“, kazao je Kreševljaković.

Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović podsjetila je da ova institucija čuva zbirku „Karim Zaimović“ te da je promocija bila prilika za ponovno podsjećanje na njegovo književno naslijeđe, ali i za isticanje značaja prevođenja bosanskohercegovačke književnosti i njenog predstavljanja međunarodnoj publici.

Enrico Davanzo (1994) diplomirao je strane jezike i književnosti na Univerzitetu Ca’ Foscari u Veneciji, a doktorski studij upisao je na Univerzitetu „G. D’Annunzio“ Chieti-Pescara. Kao vanjski saradnik Univerziteta u Trstu predaje bosansko-hrvatsko-srpski jezik i književnost. Bavi se književnim prevođenjem s bosanskog i drugih južnoslavenskih jezika na italijanski, a među autorima čija je djela prevodio su Karim Zaimović, Goran Marković, Borislav Pekić i Radoje Domanović.

Dino Huseljić (1995) djetinjstvo je proveo između Bosne i Hercegovine i Italije. Diplomirao je italijanistiku, a njegovi istraživački interesi obuhvataju romansku filologiju, srednjovjekovnu franko-italijansku književnost i književnost prostora bivše Jugoslavije. Sarađivao je s publikacijama „East Journal“ i „Gli Stati Generali“, a na italijanski je preveo priče Karima Zaimovića i roman Magla i mjesečina Meše Selimovića, saopćeno je iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.