Dogodilo se na današnji datum, 11. septembar

Do kraja godine ima 111 dana.

1524. - Rođen francuski pisac Pjer de Ronsar, vođa renesansne pjesničke grupe "Plejada", koji je francusku poeziju obnovio bogatstvom inspiracije i raznolikošću pjesničkih oblika. U vrijeme religoznih ratova u Francuskoj digao je glas u odbranu otadžbine u "Besjedi o bijedi ovog vremena". Djela: zbirke pjesama "Ode", "Ljubavi", "Himne", "Elegije", ep "Fransijada" /nedovršen/.

1830. - Proglašena Republika Ekvador kao dio konfederacije Kolumbije.

1852. - Rođen srpski ljekar Milan Jovanović - Batut, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, koji je gotovo sedam decenija posvetio modernizovanju srpskog saniteta. Uporno se borio i za osnivanje Medicinskog fakulteta, što mu je uspjelo 1919. godine, poslije više decenija polemika i priprema. Objavio je veliki broj radova, posebno iz oblasti zdravstvenog prosvjećivanja.

1855. - Opsada Sevastopolja - najveća operacija u Krimskom ratu - okončana kad su Britanci, Francuzi i vojnici Pijemonta zauzeli ključnu rusku crnomorsku pomorsku bazu.

1862. - Rođen američki pisac Vilijam Sidni Porter, poznat kao O. Henri, tvorac specifičnog žanra kratke humorističke i blago ironične priče sa neočekivanim završetkom. Objavio je oko 600 priča u 11 knjiga, mahom o životu stanovnika Njujorka.

1880. - Rođen srpski glumac Dobrica Milutinović, koji je kao prvak Drame nacionalnog teatra više od pola vijeka s ogromnim uspjehom igrao niz uloga iz klasičnog, ali i nacionalnog pozorišnog repertoara. U Beograd je došao 1898. na poziv upravnika Narodnog pozorišta Branislava Nušića. Muzej pozorišne umjetnosti i Savez dramskih umjetnika Srbije su 1980. godine, u saradnji sa Zlatarom iz Majdanpeka, ustanovili "prsten Dobrice Milutinovića", nagradu za glumačko životno djelo.

1883. - Rođen ruski revolucionar Grigorij Jevsejevič Zinovjev, jedan od boljševičkih prvaka i organizatora Oktobarske revolucije 1917. Predvodio je uticajni Petrogradski sovjet, Komitet za odbranu republike u građanskom ratu, a od 1919. do 1926. bio je predsjednik Izvršnog komiteta Kominterne. Strijeljan je 1936. u vrijeme "velike čistke", koju je Josif Visarionovič DŽugašvili /Staljin/ organizovao poslije ubistva Sergeja Mironoviča Kirova krajem 1934.

1885. - Rođen engleski pisac Dejvid Herbert Lorens, koji je opisivanjem ljudske seksualnosti skandalizovao puritansko britansko društvo. Bio je preokupiran problemom seksualnih odnosa, zainteresovan za primitivne religije i misticizam i neprijateljski raspoložen prema industrijskom 20. vijeku, puritanizmu i anglosaksonskim društvenim konvencijama. Djela: romani "Bijeli paun", "Sinovi i ljubavnici", "LJubavnik ledi Četerli", "Zaljubljene žene", "Duga", priče "Pruski oficir", "Engleska, moja Engleska", "Žena koja je odjahala", eseji "Psihoanaliza i nesvjesno", "Pokreti u evropskoj istoriji", "Studije o klasičnoj američkoj književnosti", "Pornografija i opscenost", "Apokalipsa", pjesme "LJubavne i druge pjesme", "Amores", "Kornjače", "Ptice, zvijeri i cvijeće".

1887. - Rođena Nadežda Stanojević, ljekar, prva Srpkinja pedijatar, autor više knjiga iz ove oblasti, profesor Babičke škole u Beogradu. Medicinu je studirala u Petrogradu, a u Parizu je specijalizovala pedijatriju. U Beogradu je osnovala savjetovalište za majke i dispanzer za odojčad.

1914. - Rođen Pavle /Gojko Stojčević/, episkop pećki, mitropolit beogradsko- karlovački, 44. patrijarh srpski.

1917. - Rođen filipinski diktator Ferdinand Edralin Markos, koji je skoro 22 godine vladao Filipinima. U Drugom svjetskom ratu bio je gerilac antijapanskog pokreta otpora, 1959. je postao predsjednik Senata, a 1965. je nadmoćnom većinom izabran za šefa države. U početku je bio veoma popularan, jer je podstakao snažan razvoj privrede, pa je ponovo izabran za predsjednika 1969, ali je tokom drugog njegovog mandata ekonomija počela da posrće, zemlju su uzdrmali prokomunistički i muslimanski gerilski pokreti, a u vrhu vlasti sve više je cvjetala korupcija. Na kraju drugog mandata trebalo je da se povuče sa vlasti, ali je u septembru 1972, prije isteka mandata, zaveo vanredno stanje i, kršeći ustav, vladao diktatorskim metodama, uz prećutnu američku podršku. Zbačen je 1986. na talasu narodnog revolta, poslije čega je pobjegao iz zemlje i 1989. umro u izbjeglištvu na Havajima.

1921. - Osnovan Jugoslovenski atletski savez.

1922. - Proglašen britanski mandat nad Palestinom, zbog čega su Arapi objavili dan žalosti.

1941. - Poslije napada njemačkih podmornica na američke brodove predsjednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt naredio je otvaranje vatre na sve brodove zemalja Sila osovine, čime je prekinuo politiku izolacionizma u Drugom svjetskom ratu. SAD su ušle u rat kad je Japan 7. decembra 1941. napao Perl Harbur.

1948. - Umro pakistanski državnik Mohamed Ali DŽina, osnivač i prvi predsjednik Pakistana. S Mahatmom Gandijem i DŽavaharlalom Nehruom borio se za nezavisnost indijskog potkontinenta od Velike Britanije, ali se potom sa njima sukobio, tražeći posebnu muslimansku državu. Britanija je 1947. priznala nezavisnost i Indije i muslimanske države nazvane Pakistan.

1971. - Umro ruski državnik Nikita Sergejevič Hruščov, šef sovjetske Komunističke partije od 1953. do 1964. godine, upamćen po raskidu sa staljinističkom verzijom socijalizma. Poslije smrti Josifa Visarionoviča DŽugašvilija /Staljin/ 1953. postao je prvi sekretar partijskog Centralnog komiteta, a sovjetski premijer 1958. Potpisao je 1955. Beogradsku i 1956. Moskovsku deklaraciju, kojima su normalizovani odnosi Jugoslavije i SSSR-a poslije perioda Informbiroa. Na 20. partijskom kongresu je podnio referat "O kultu ličnosti i njegovim posljedicama" i započeo proces destaljinizacije i odbacivanja Staljinovih metoda u unutrašnjoj politici i u međunarodnom radničkom pokretu. Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije ga je u oktobru 1964. smijenjio sa svih funkcija.

1973. - Predsjednik Čilea Salvador Aljende Gosens ubijen u vojnom udaru, koji je uz pomoć SAD organizovao general Augusto Pinoče Ugarte. Aljende, ljekar psihijatar po profesiji, osnovao je Socijalističku partiju Čilea i 1970. postao prvi marksista u zapadnoj hemisferi koji je dobio predsjedničke izbore, izazvavši veliko uznemirenje Vašingtona. Direktor Cije Vilijam Kolbi je kasnije priznao da je "u tu svrhu /obaranje Aljendea/ utrošeno osam miliona dolara".

1979. - Umro angolski državnik i pisac Agostinjo Neto, prvi predsjednik Angole, ljekar po profesiji, predvodnik borbe za oslobođenje te afričke zemlje od portugalske kolonijalne vlasti, uspješno okončane 1975. Zbog borbe za nezavisnost Angole, od 1951. je više puta hapšen, a od 1962. je bio na čelu Narodnog pokreta za oslobođenje Angole.

1991. - Predsjednik SSSR Mihail Sergejevič Gorbačov najavio odlazak sovjetskih vojnika sa Kube.

1995. - Hiljade demonstranata protestovalo u Parizu zbog obnavljanja francuskih nuklearnih proba u južnom Pacifiku.

1997. - Škoti na referendumu većinom glasova odobrili plan britanske laburističke vlade za uspostavljanje parlamenta Škotske, prvi put poslije nepunih 300 godina.

2001. - U SAD izvršeni teroristički napadi otetim putničkim avionima na zgrade Svjetskog trgovinskog centra /STC/ u Njujorku i Pentagona u Vašingtonu. U zgradi STC-a poginulo 3.085 lica. U četiri oteta američka putnička aviona poginulo je ukupno 266 ljudi.

2004. - Poginuo patrijarh aleksandrijski Petros Sedmi kada se helikopter, u kome su putovali on i još 16 putnika, srušio u Egejsko more.

2007. - Preminuo akademik Stevan Koički potpredsjednik Srpske akademije nauka i umetnosti /SANU/. Bio je naučni savjetnik Instituta u Vinči. Njegova oblast istraživanja bila je nuklearna spektrometrija, radioaktivni izotopi i zračenje. Za dopisnog člana SANU izabran je 1974. a za redovnog 1988. Na funkciji generalnog sekretara SANU nalazio se od 1998. do 2003. kada je izabran za potpredsjednika.

2007. - Umro legendarni džez klavijaturista i kompozitor DŽo Zavinul koji je svjetsku slavu stekao svirajući klavijature na albumima Majlsa Dejvisa, "Bitches Brew" i rok grupe "Veder riport", čiji je jedan od osnivača.

2009. - Umro Huan Almeida Boske, jedna od vodećih ličnosti Kubanske revolucije.

2009. - Umro američki televizijski i filmski scenarista Lari Gelbart, najpoznatiji po radu na hit seriji "M.A.C.H" i "Tutsi". Dobitnik je nagrade Toni i Emi.

2011. - Napadači samoubice oteli su američke putničke avione i udarili njima u Kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra u NJujorku, pri čemu je ubijeno oko 3.000 ljudi.

2013. - Nekoliko stotina hiljada ljudi uhvatilo se za ruke i formiralo ljudski lanac dug 400 kilometara od sjevera do juga Katalonije da bi time simbolično zatražilo nezavisnost za ovu sjeveroistočnu špansku oblast.

2023. - U ranim jutarnjim časovima došlo je do pucanja brana Derna, visine 75 metara, i Mansour, visine 45 metara, u Libiji, čime se razlilo oko 30 miliona metara kubnih vode što je dovelo do razornih poplava nizvodno. Poginulo je 4.702 lica a nestalo je više od 8.000. Približno četvrtina Derne je nestala. Brane su popustile, kako je zaključeno, usljed konstrukcione greške.

2025. - Žair Bolsonaro, bivši predsjednik Brazila, osuđen je na 27 godina zatvora, pod optužbom da je pripremao državni udar.