Dogodilo se na današnji datum, 4. oktobar

1669. - Umro holandski slikar Harmens van Rajn Rembrant, jedan od najvećih u istoriji slikarstva, čije su slike prepoznatljive po dramatičoj igri svjetlosti i sjenki, dubini kolorita, psihološkoj pronicljivosti i humanim osjećanjima. Radio je sve vrste slikarstva i u svim se pokazao jednako veliki, a omiljeni su mu bili biblijski motivi, portreti i autoportreti. Uradio je oko 650 uljanih slika, oko 300 gravira i skoro 2.000 crteža, uključujući remek-djela kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa", "Hristos kao baštovan", "Dobri Samarićanin", "Hodočasnici u Emausu", "Suknari", "Vitsavej", "Jakov blagisilja unuke", "Venera i Kupidon", "Vjerenici", "Flora", "Danaja", "Starica", "Jevrejska nevjesta", "Porodiči portret", "Predio s vjetrenjačom", više od 60 autoportreta, portrete svoje žene Saskije van Ojlenburh, sina Tita, prijatelja Jana Siksa.

1787. - Rođen francuski političar i istoričar Fransoa Pjer Gijom Gizo, šef diplomatije od 1840. do 1847. i premijer od 1847. do 1848. Oboren je s vlasti u Februarskoj revoluciji 1848. zajedno s kraljem Lujem Filipom. Djela "Istorija engleske revolucije", "Istorija civilizacije u Francuskoj".

1830. - Belgija postala nezavisna država, odvojivši se od Holandije čiji je dio bila od 1815. godine.

1853. - Objavom rata Rusiji Otomansko carstvo započelo Krimski rat, u kojem su mu se 1854. pridružile Francuska, Velika Britanija i Sardiniska kraljevina /Pijemont/ i ruske snage su poražene 1856.

1865. - Pruski kancelar Oto fon Bizmark i francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta postigli su u Bijaricu sporazum da Pruska preuzme vrhovno vođstvo u NJemačkoj, što se Francuskoj osvetilo. Bizmarkova agresivna politika je 1870. izazvala rat u kojem je Nepoleon Treći doživio težak poraz, a Pruska je djelimično i na ruševinama njegovog carstva uspostavila ujedinjenu njemačku imperiju.

1870. - Parlament Francuske, tri dana poslije zarobljavanja cara Šarla Luja Napoleona Trećeg u bici kod Sedana u francusko-pruskom ratu, obnovio republiku i pod pritiskom masa odlučio da Francuska nastavi rat s Pruskom.

1878. - Prva ambasada Kine otvorena u SAD kad je ambasador Čen Lan Pin predao akreditive američkom predsjedniku Raterfordu Birčardu Hejsu.

1892. - Rođen austrijski državnik Engelbert Dolfus, kancelar od 1932. do 1934, koji se protivio ideji Adolfa Hitlera da Austriju pripoji nacističkoj NJemačkoj. Zbog upornog odupiranja Hitlerovoj namjeri, austrijski nacisti su ga ubili u Beču u julu 1934, ali je njihov puč tada ipak okončan neuspjehom.

1892. - Rođena Anica Savić Rebac, srpski književnik i klasični filolog, profesor Univerziteta u Beogradu. Djela: "Problemi antičke estetike", "Antička demokratija i socijalni problemi", "Problemi predplatonske erotologije", komentar i prevod spjeva Tita Lukrecija Kara "O prirodi stvari", mnoštvo prevoda na engleski, njemački, francuski i italijanski jezik.

1895. - Rođen američki filmski glumac DŽozef Frensis, poznat kao Baster Kiton, koji je uvijek glumio usamljenog čovjeka, predodređenog sudbinom da se bori protiv svih. Činio je to virtuozno, kamenog lica, dovodeći do savršenstva jedinstvo gesta, mimike i situacije. Pojavom zvučog filma publika mu je okrenula leđa, ali je ponovo postao popularan kad su njegovi nijemi filmovi ozvučeni. Filmovi: "General", "Naše gostoprimstvo", "Navigator", "Šerlok mlađi", "Snimatelj", "Bulevar sumraka", "Svjetla pozornice".

1924. - Rođen američki glumac Čarls Karter, poznat kao Čarlton Heston, upamćen po ulogama u holivudskim pseudoistorijskim spektaklima i naučno-fantastičnim filmovima. Filmovi: "Deset zapovijesti", "Ben Hur" (nagrada "Oskar"), "Orkanski visovi", "Julije Cezar", "Agonija i ekstaza", "El Sid" (nagrada "Oskar"), "Major Dendi", "Planeta majmuna", "Zemljotres".

1928. - Rođen Milorad Ekmečić, istoričar i književnik, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu i Beogradu, akademik, član Senata Republike Srpske. Bavio se uglavnom istorijom srpskog naroda u 19. i 20. vijeku, posebno istorijom srpskog naroda na teritoriji današnje BiH.

1944. - Uoči oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu raspušten je koncentracioni logor na Banjici, nacističko mučilište i sabirni centar za strijeljanje i slanje na prisilni rad u NJemačku, koji su njemačke okupacione vlasti osnovale u junu 1941. Prema nepotpunim podacima, kroz logor je prošlo nešto više od 23.500 muškaraca, žena i djece, ali je na stratištu u Jajincima, gdje su logoraši odvođeni na strijeljanje, pronađeno 68.000 spaljenih i 1.400 nespaljenih leševa.

1957. - SSSR lansirao u orbitu oko Zemlje prvi vještački satelit "Sputnjik jedan", težak 83 kilograma, koji je letio po eliptičnoj putanji do visine 900 kilometara. Zapad, posebno SAD, bio je zapanjen, jer je satelit mogla da izbaci samo izuzetno snažna raketa, mnogo jača od svake kojom se eksperimentisalo u SAD. Ubrzo je uslijedilo oštro sovjetsko-američko nadmetanje u svemiru.

1966. - Britanska afrička kolonija Basutolend stekla nezavisnost pod nazivom Lesoto.

1970. - Pronađena mrtva američka pjevačica DŽenis DŽoplin, najpoznatija bijela pjevačica bluza šezdesetih godina 20. vijeka. Uzrok smrti bila je prekomijerna doza droge.

1992. - Vlada Mozambika i pobunjenici potpisali mirovni sporazum, čime je okončan 16-godišnji građanski rat u toj afričkoj zemlji.

1993. - Potpredsjednik Rusije Aleksandar Ruckoj i lideri parlamenta, raspuštenog odlukom ruskog predsjednika Borisa Jeljcina 21. septembra 1993, predali su se vojnicima lojalnim Jeljcinu poslije desetočasovnog tenkovskog napada na zgradu parlamenta i pogibije najmanje 300 ljudi.

2000. - U sudu na Rijeci započet istražni postupak protiv Tihomira Oreškovića i četiri Gospićana koji su osumnjičeni za ratne zločine nad srpskim civilima na području Gospića 1991. godine.

2001. - Rukovodstvo SRJ i Republike Srpske, koje su predvodili predsjednici Vojislav Koštunica i Mirko Šarović, u Beogradu su formirali Vijeće za saradnju.

2001. - Ruski avion TU-154, koji je iz Tel Aviva krenuo u rusku luku Novorosijsk, srušio se u Crno more, a svih 77 putnika i članova posade poginulo.

2004. - Danas je Svjetski dan zaštite životinja. Opštom deklaracijom UN o zaštiti životinja proklamovanom 1977. zatraženo je poštovanje "za životinje kao što je poštovanje čovjeka za čovjeka" i zabrana svih zabava u kojima su životinje izložene maltretiranju i ubijanju.

2004. - Umrla je američka glumica DŽenet Li, poznata po ulozi u Hičkokovom filmu "Psiho".

2005. - Turska je započela pregovore sa Evropskom unijom, 42 godine nakon što je podnijela zahtjev za članstvo u toj organizaciji.

2010. - Britanac Robert Edvards dobio je Nobelovu nagradu za medicinu za doprinos u liječenju neplodnosti vještačkom oplodnjom.

2011. - Ministri finansija EU usvojili su uredbu na osnovu koje mogu uvesti sankcije zemljama koje su finansijski neodgovorne.

2013. - Umro je general Vo Ngujen Djap, heroj vijetnamskog rata protiv Francuske i SAD, jedan od najvećih vojnih stratega u istoriji, zaslužan za poraz francuskih kolonijalnih snaga u bici kod Dijen Bijen Fua 1954, a osvajanje Sajgona pod njegovom komandom 1975. bilo je presudno za kraj vijetnamskog rata.

2016 - Metju, najjači uragan na Karibima tokom prethodnih 10 godina, zahvatio je Haiti, pri čemu je poginulo preko 1.000 osoba, a više od 55.000 je ostalo bez kuća.

2017. - U Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/ predstavljen prvi tom Enciklopedije Republike Srpske u kojem je na 783 stranice obrađeno oko 1.500 odrednica u vezi sa procesima, događajima i ličnostima koji su važni za istoriju Republike Srpske.

2021. - Ruska kompanija "Gasprom" saopštila da je počelo upumpavanje gasa u "Sjeverni tok dva". Gasovod bi trebao da prenosi 55 milijardi metara kubnih gasa godišnje iz Rusije preko Baltičkog mora ka NJemačkoj.

2024. - Usljed poplava, posljedica obilnih padavina, u noći između 3. na 4. oktobra područje Jablanice i Konjica zahvatile su katastrofalne poplave i klizišta. Poginulo je ukupno 27 lica, od kojih je 19 u Jablanici, dok je u oblasti Konjica poginulo petoro, a na području Fojnice troje.

2024. - Savezno ministarstva unutrašnjih poslova u Berlinu saopštilo je da je broj antisemitskih napada u NJemačkoj udvostručen u odnosu na isti period prethodne godine. Tokom 2024. u toj zemlji registrovano je 3.464 napada motivisanih antisemitizmom, većinom u vidu oštećenja imovine i podsticanja mržnje.

2025. - Umro biznismen i fudbalski funkcioner Milan Mandarić. Izgradio je uspješnu poslovnu karijeru u Americi, gdje je bio među pionirima razvoja Silicijumske doline. Osnovao je kompanije "Lika korporejšn" i "Sanmina", koje su ga dovele među 1.000 najbogatijih ljudi u SAD. U svijetu sporta ostao je upamćen kao značajan fudbalski menadžer i funkcioner. Bio je vlasnik belgijskog "Šarloa", francuske "Nice", "Portsmuta", "Lestera" i "Šefild Vinsdeja".