O mogućem povećanju govorio je direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS-a Mladen Milić, pojasnivši da se redovno godišnje usklađivanje provodi na osnovu ekonomskih pokazatelja iz prethodne godine.
„Od januara 2027. slijedi redovno godišnje usklađivanje. Penzije se usklađuju na osnovu rasta troškova života i rasta prosječne plate u prošloj godini“, rekao je Milić gostujući na NTV Arena.
Koliko bi novca bilo potrebno za isplatu penzija?
Prema podacima koje je iznio direktor Fonda PIO, za isplatu septembarskih penzija bilo je potrebno 187,75 miliona KM. Eventualno povećanje izdvajanja bi dodatno opteretilo budžet namijenjen isplati penzijskih primanja.
Milić je naveo da bi, ukoliko bi se usklađivanje obračunavalo prema trenutno dostupnim pokazateljima, penzije porasle između 7,5 i osam posto.
„Na bazi sadašnjih pokazatelja rasta troškova života i rasta prosječne plate u prvih osam mjeseci ove godine, da sad vršimo redovno usklađivanje, ono bi bilo 7,5-8%. Ako to ostane na ovom nivou, trebaće nam 200 miliona KM mjesečno, odnosno 2,4 milijarde KM u bruto iznosu godišnje“, izjavio je Milić.
To znači da bi mjesečne potrebe za isplatu penzija, prema njegovoj procjeni, mogle dostići oko 200 miliona KM ako se sadašnji trendovi nastave. Ipak, navedeni procenat predstavlja procjenu na osnovu dosadašnjih pokazatelja, a ne konačno utvrđenu visinu januarskog povećanja.
Prosječna penzija u RS-u iznosi 726 KM
Govoreći o životnom standardu penzionera, Milić je ukazao na razlike u visini primanja, koje su dijelom povezane s dužinom ostvarenog radnog staža.
Prema podacima koje je iznio, od približno 297.000 penzionera u Republici Srpskoj, njih 7,8 posto ima 40 godina efektivnog staža. Njihova prosječna penzija iznosi skoro 1.100 KM, dok je prosjek za sve penzionere 726 KM.
Milić smatra da su penzije i dalje niske u odnosu na prosječnu platu, a istakao je i da nezadovoljstvo visinom penzijskih primanja nije karakteristično samo za Republiku Srpsku.
Zašto neki penzioneri imaju niža primanja?
Kao jedan od razloga zbog kojih dio građana nakon odlaska u penziju ostvaruje manja primanja od očekivanih, direktor Fonda PIO naveo je način obračuna plata u ranijim godinama.
Prema njegovim riječima, značajan broj osiguranika, naročito tokom rata i u poslijeratnom periodu, bio je prijavljen na najnižu platu, dok su ostatak zarade dobijali izvan zvaničnih obračuna.
Takva praksa mogla je kratkoročno značiti veća primanja zaposlenih, ali je istovremeno uticala na osnovicu za obračun buduće penzije.
„Ostalo su dobijali u koverti. Tada su, možda, bili zadovoljni, ali kad ispune uslove za starosnu penziju, onda su neprijatno iznenađeni“, poručio je Milić.
