Dodatnu neizvjesnost unose najave pogoršanja vremenskih prilika, koje bi mogle usporiti nabavku sirovina i utjecati na proizvodnju. Zbog toga se postavlja pitanje hoće li na tržištu biti dovoljno ogrjeva i koliko će građane koštati predstojeći zimski mjeseci.
Cijene se razlikuju zavisno od vrste i kvaliteta energenta, a prema podacima prodavaca, trenutno stanje na tržištu izgleda ovako:
– Iscijepana drva: 165 KM po kubnom metru
– Lignit: 265 KM po toni
– Mrki ugalj: 297 KM po toni
– Sertifikovani pelet: od 820 do 850 KM po toni
– Pelet bez klase i certifikata: od 770 do 790 KM po toni
– Drveni briket: oko 720 KM po toni
Sve navedene cijene uključuju PDV.
Drva poskupjela pred zimu, ali nestašice zasad nema
Za kubni metar iscijepanih drva trenutno je potrebno izdvojiti oko 165 KM, dok je njihova cijena do oktobra dostizala 150 KM. Prodavci objašnjavaju da se radi o sezonskom poskupljenju koje se ponavlja iz godine u godinu, dijelom zbog povećanih troškova sirovine i radova u šumarstvu.
„U istom periodu promijenila se cijena i prošle godine i svake godine je to tako. Tada poskupe i radovi u šumarstvu i sirovina, i to je nešto na šta su stanovnici navikli“, navode prodavci, piše Buka.
Za sada nema značajnijih poteškoća u snabdijevanju ovim energentom. Prema riječima trgovaca, veliki dio domaćinstava koja se griju na drva već je osigurao potrebne zalihe, pa trenutna situacija ne ukazuje na veće probleme s dostupnim količinama.
Ugalj zadržao cijenu, ali interes građana opada
Za razliku od peleta i briketa, cijene uglja ostale su uglavnom stabilne. Tona lignita košta oko 265 KM, dok je za tonu mrkog uglja potrebno izdvojiti približno 297 KM.
Trgovci navode da je sve manja potražnja glavni razlog zbog kojeg se cijene ovog energenta nisu značajnije mijenjale u posljednje dvije do tri godine.
„Što se tiče uglja, potražnja je sve manja iz dana u dan, te se cijena nije mijenjala već dvije do tri godine“, ističu prodavci.
Zbog nastavka takvog trenda, ne očekuju veće promjene cijena uglja u narednom periodu. Ipak, konačni trošak grijanja zavisi i od potrošnje, odnosno količine energenta potrebne za zagrijavanje konkretnog objekta.
Pelet sve skuplji, tona kvalitetnijeg proizvoda košta i do 850 KM
Najveći rast cijena među navedenim energentima bilježi pelet, koji je sve zastupljeniji izbor u domaćinstvima. Dok se prošle godine u istom periodu tona prodavala za 650 do 700 KM, sada je za sertifikovani pelet potrebno platiti između 820 i 850 KM.
Prema objašnjenju trgovaca, problem predstavlja nesrazmjer između rastuće potražnje i proizvodnih kapaciteta. Sve više domaćinstava prelazi na ovaj način grijanja i ugrađuje odgovarajuće peći, ali proizvodnja nije rasla istim tempom.
„Veliki broj domaćinstava prešao je na grijanje na pelet i instalirao odgovarajuće peći, dok proizvođači nisu u jednakoj mjeri povećali proizvodnju, što je dovelo do nesrazmjera između ponude i potražnje“, navode prodavci.
Na tržištu je dostupan i pelet po nešto nižim cijenama, od 770 do 790 KM po toni. Međutim, riječ je o proizvodu bez navedene klase i certifikata, zbog čega kupci prilikom nabavke trebaju obratiti pažnju na njegove deklarisane karakteristike.
Briket za godinu poskupio više od 50 posto
Još izraženija promjena cijena zabilježena je kod drvenog briketa. Prošle godine tona ovog energenta koštala je između 450 i 500 KM, dok se sada prodaje za oko 720 KM.
U poređenju s prošlogodišnjim cijenama, to predstavlja rast veći od 50 posto, što briket čini znatno skupljom opcijom za domaćinstva koja ga koriste za grijanje.
Osim poskupljenja, problem predstavlja i ograničena dostupnost. Trgovci upozoravaju da se već osjeti nedostatak briketa za domaće kupce, iako je potražnja na domaćem tržištu manja nego za peletom.
Jedan od razloga je to što se značajan dio proizvodnje plasira na evropsko tržište. Među domaćim sredinama u kojima je briket zastupljenija opcija za grijanje izdvaja se Banjaluka.
Trgovci upozoravaju na moguće probleme sa snabdijevanjem tokom zime
Pored visokih cijena, dodatni problem mogao bi predstavljati otežan dolazak sirovina do proizvođača. Trgovci upozoravaju da bi kiša, snijeg i druge nepovoljne vremenske prilike mogle usporiti dopremu drveta iz šuma, što bi se odrazilo na proizvodnju peleta, briketa i iscijepanog ogrjeva.
Prema njihovim navodima, zalihe sirovina kod proizvođača trenutno su gotovo iscrpljene, a proizvodnja se u velikoj mjeri oslanja na svakodnevnu nabavku. Drvo koje tokom dana stigne iz šume ili bude otkupljeno odmah se prerađuje, bez stvaranja značajnijih rezervi.
Ukoliko vremenski uslovi onemoguće ili uspore dopremu drveta iz šumarija, proizvođači bi mogli smanjiti obim rada. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do slabije ponude na tržištu, a potom i do novih poskupljenja.
„Zato savjetujemo građanima da ne čekaju s nabavkom, jer u narednom periodu cijene mogu biti samo više. Ulaskom u jesenji period pojeftinjenje je nerealno očekivati“, upozoravaju prodavci.
Toplotne pumpe sve zanimljivija alternativa klasičnom grijanju
Dok cijene čvrstih goriva rastu, iz Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske ukazuju na to da se, prema trenutnim cijenama energenata i efikasnosti sistema, kao povoljna opcija izdvajaju toplotne pumpe, posebno sistemi vazduh-voda i voda-voda.
Njihova prednost je u tome što za rad koriste električnu energiju, ali mogu proizvesti višestruko više toplotne energije od količine električne energije koju potroše. Kod sistema koji ostvaruju koeficijent efikasnosti COP veći od četiri, jedan kilovat-sat električne energije može omogućiti isporuku više od četiri kilovat-sata toplote.
Ipak, stvarni troškovi zavise od karakteristika objekta, izolacije, potrebne temperature grijanja i efikasnosti konkretnog sistema. Zbog toga se isplativost ne može procjenjivati samo na osnovu cijene uređaja ili deklarisane efikasnosti.
Kvalitetna izolacija može smanjiti troškove grijanja i do 50 posto
Stručnjaci upozoravaju da izbor energenta ili sistema grijanja nije jedini faktor koji određuje visinu računa. Veliku ulogu imaju termoizolacija kuće, kvalitet prozora i vrata te ukupni gubici toplote kroz vanjske zidove, krov i podove.
Kod dobro izolovanih objekata potrebe za energijom mogu biti manje za 30 do 50 posto. Među preporučenim mjerama su postavljanje termoizolacije na fasadu, uključujući stiropor ili kamenu vunu debljine od 10 do 15 centimetara, te zamjena stare stolarije energetski efikasnim prozorima.
Takva ulaganja mogu donijeti višestruke koristi. Osim smanjenja potrošnje energenata, omogućavaju ugradnju sistema grijanja manje snage, čime se mogu smanjiti i početni troškovi nabavke opreme.
Iz Fonda navode da toplotne pumpe za većinu individualnih stambenih objekata mogu predstavljati dobar odnos uloženog i dobijenog, posebno ako se ulaganje posmatra kroz period amortizacije od pet do deset godina. Iako je početna investicija veća, niži troškovi rada mogu omogućiti povrat uloženog novca tokom vremena, zavisno od konkretnih uslova.
Koliko grijanje zaista košta zavisi i od samog objekta
Razlike u mjesečnim troškovima pokazuju da isti način grijanja ne donosi jednake rezultate u svim domaćinstvima.
Jedna Banjalučanka, koja je izgradila kuću površine 130 kvadratnih metara s kvalitetnom izolacijom i koristi toplotnu pumpu, navodi da joj račun za električnu energiju nikada nije prešao 160 KM.
S druge strane, druga stanovnica Banjaluke za grijanje prostora od 59 kvadratnih metara plaća oko 113 KM mjesečno „Eko toplanama“, ali ističe da ove godine nije zadovoljna kvalitetom grijanja.
Ovi primjeri pokazuju da pri izboru načina zagrijavanja domaćinstva treba uzeti u obzir ne samo mjesečni račun nego i kvalitet grijanja, veličinu prostora, energetsku efikasnost objekta i početna ulaganja.
Za građane koji tek trebaju nabaviti ogrjev, naredni period mogao bi biti posebno važan. Drva i ugalj trenutno su dostupniji u pogledu cijena, ali pelet i briket bilježe znatno veća poskupljenja, uz upozorenja trgovaca da bi vremenske prilike mogle dodatno ugroziti snabdijevanje.
U takvim okolnostima, pravovremena nabavka i smanjenje gubitaka toplote postaju važni načini za kontrolu troškova. Za domaćinstva koja razmišljaju o dugoročnom rješenju, toplotne pumpe mogu biti alternativa, ali njihova stvarna isplativost zavisi od stanja objekta i ukupnih troškova ugradnje i korištenja.
