Washington Post: Ovo je znak da se Rusija uključila u rat na strani Irana
Rusija Iranu dostavlja informacije o ciljevima za napade na američke snage na Bliskom istoku, što je prvi znak da se još jedan veliki protivnik SAD-a uključuje, makar i indirektno, u rat, prema riječima trojice zvaničnika upoznatih s obavještajnim podacima s kojima je razgovarao Washington Post.
Ta pomoć, o kojoj ranije nije bilo izvještaja, pokazuje da se brzo šireći sukob sada odvija uz učešće jednog od glavnih američkih nuklearno naoružanih rivala s vrlo naprednim obavještajnim sposobnostima.
Od početka rata u subotu, Rusija je Iranu proslijedila lokacije američkih vojnih sredstava, uključujući ratne brodove i avione, rekli su zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.
„Izgleda da je riječ o prilično sveobuhvatnom naporu“, rekao je jedan od njih.
Peskov odbio komentarisati
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je komentarisati ove navode kada ga je o tome upitao Washington Post. Moskva je pozvala na okončanje rata, koji je nazvala „neisprovociranim činom oružane agresije“.
Nije potpuno jasno u kojoj mjeri Rusija pomaže Iranu u određivanju ciljeva. Zvaničnici kažu da je sposobnost iranske vojske da samostalno locira američke snage oslabljena već manje od sedmicu nakon početka borbi.
U nedjelju je u iranskom napadu dronom u Kuvajtu poginulo šest američkih vojnika, dok je nekoliko njih ranjeno. Iran je ispalio hiljade napadačkih dronova i stotine projektila na američke vojne položaje, ambasade i civile, dok je zajednička američko-izraelska kampanja pogodila više od 2.000 ciljeva u Iranu, uključujući balističke raketne lokacije, pomorske kapacitete i državno rukovodstvo.
„Iranski režim je potpuno slomljen“, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly, bez komentara o navodnoj ruskoj pomoći Iranu. „Njihova balistička odmazda svakodnevno slabi, mornarica im se uništava, proizvodni kapaciteti su razarani, a saveznici gotovo da i ne pružaju otpor.“
CIA i Pentagon odbili su komentarisati.
Nema naznaka da Kina pomaže Iranu u odbrani
Na pitanje kakvu poruku ima za Rusiju i Kinu, koje su među najvažnijim iranskim partnerima, američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je da nema posebnu poruku i da „one zapravo nisu faktor u ovom sukobu“.
Dvojica zvaničnika upoznatih s ruskom podrškom Iranu rekli su da nema naznaka da Kina pomaže Iranu u odbrani, uprkos bliskim vezama između dvije zemlje.
Kineska ambasada u Washingtonu saopćila je da Peking od početka rata vodi diplomatske razgovore s partnerima u regionu i da sukob treba „odmah zaustaviti“.
Analitičari navode da dijeljenje obavještajnih podataka odgovara obrascu iranskih napada na američke snage, koji su usmjereni na komandne centre, radarske sisteme i privremene vojne objekte — poput baze u Kuvajtu gdje je poginulo šest američkih vojnika.
Stanica CIA-e u američkoj ambasadi u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije, također je pogođena posljednjih dana.
Iran „vrlo precizno gađa radare za rano upozorenje ili radare velikog dometa“, rekla je Dara Massicot, stručnjakinja za rusku vojsku iz Carnegie Endowmenta za međunarodni mir. „To rade vrlo ciljano. Gađaju komandne i kontrolne centre.“
Iran posjeduje samo nekoliko vojnih satelita i nema vlastitu satelitsku konstelaciju, pa bi snimci koje može pružiti Rusija, sa znatno naprednijim svemirskim kapacitetima, bili izuzetno vrijedni — posebno jer je Kremlj usavršio vlastite metode određivanja ciljeva tokom rata u Ukrajini, rekla je Massicot.
Iranski protunapadi pokazali visok nivo sofisticiranosti
Nicole Grajewski, koja proučava saradnju Irana i Rusije na Harvard Kennedy Schoolu, rekla je da su iranski uzvratni napadi pokazali visok nivo „sofisticiranosti“, kako u izboru ciljeva tako i u sposobnosti da ponekad nadvladaju američku i savezničku protivzračnu odbranu.
„Probijaju se kroz zračnu odbranu“, rekla je, dodajući da se kvalitet iranskih napada čini čak poboljšanim u odnosu na njihov 12-dnevni rat s Izraelom prošlog ljeta.
Pentagon brzo troši zalihe preciznog oružja i projektila za protivzračnu odbranu, rekli su izvori upoznati s tim pitanjem, što potvrđuje ranija upozorenja generala Dana Cainea, predsjedavajućeg Združenog štaba američke vojske, dok je predsjednik Donald Trump razmatrao odobrenje operacije. Administracija je pokušala umanjiti važnost njegove procjene.
Ruska pomoć mijenja sliku odnosa među državama koje su učestvovale u posrednom sukobu od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Tokom tog rata, američki protivnici poput Irana, Kine i Sjeverne Koreje pružali su Rusiji vojnu ili industrijsku podršku, dok su Sjedinjene Države Ukrajini dale desetine milijardi dolara vojne opreme i obavještajnih informacija o ruskim položajima.
U četvrtak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio na mreži X da je Trumpova administracija zatražila pomoć u zaštiti od iranskih dronova i da će Kijev poslati „stručnjake“.
Iran pomogao Rusima u napadu na Ukrajinu
Iran je jedan od glavnih ruskih partnera u ratu u Ukrajini, dijeleći tehnologiju za proizvodnju jeftinih napadačkih dronova koji su korišteni za napade na ukrajinsku protivzračnu odbranu i iscrpljivanje zapadnih zaliha projektila.
„Rusi su itekako svjesni pomoći koju pružamo Ukrajincima“, rekao je jedan od zvaničnika upoznatih s ruskom podrškom Iranu. „Mislim da su bili prilično zadovoljni što su dobili priliku za neku vrstu uzvrata.“
Kvalitet ruskog prikupljanja obavještajnih podataka nije na nivou američkog, ali je i dalje među najboljima u svijetu, dodao je isti izvor.
Washington Post je ranije izvijestio da Kremlj, uprkos udarcu jednom od svojih najbližih partnera, vidi moguće prednosti u dugotrajnom ratu između SAD-a i Irana, uključujući veće prihode od nafte i krizu koja odvlači pažnju Amerike i Evrope od rata u Ukrajini.
Iran, čiji je vrhovni vođa ubijen na početku sukoba, mogao bi postati još jedna država koja je izgubila vlast blisku Rusiji, nakon ustanka u Siriji krajem 2024. godine koji je svrgnuo dugogodišnjeg diktatora Bashara al-Assada, te američke operacije u kojoj je u januaru uhapšen venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro.
Ipak, nedostatak direktnog vojnog angažmana Moskve djelimično je znak da Rusija mora fokus zadržati drugdje, kaže Massicot.
Kremlj, prema njenim riječima, „u velikoj mjeri smatra da to nije njihov problem niti njihov rat. Iz strateške perspektive, Ukrajina je i dalje daleko najveći prioritet.“