Studija: Prvi neandertalci su bili sposobni da stvore vatru prije 400.000 godina
Nalaz ukazuje da su ranu kontrolu nad vatrom razvile prethodne ljudske vrste, a ne Homo sapiens, navodi se u studiji objavljenoj na sajtu britanskog Nacionalnog istorijskog muzeja.
Tim koji na lokalitetu radi skoro dvije decenije pronašao je ostatke više ognjišta i dva mala komada pirita.
Udaranje kremena o pirit stvara varnice, što potvrđuje aktivno paljenje vatre, a ne oslanjanje na slučajne požare izazvane, na primjer, munjom, navode istraživači.
"Čim smo vidjeli pirit, znali smo da je riječ o izuzetnom otkriću", rekao je vođa istraživanja Sajmon Parfit sa Univerzitetskog koledža u Londonu.
Kako je naveo, pirit ne postoji prirodno u tom pejzažu, što dokazuje da su ga drevni ljudi donijeli kao dio svog "alata za pravljenje vatre".
Analize su pokazale da je na lokalitetu bilo više uzastopnih ognjišta oko kojih su pravljeni kameni alati.
Stručnjaci smatraju da su ove alatke, kao i kontrola vatre, najverovatnije djelo ranih neandertalaca, pošto se lokalitet vremenski poklapa sa čuvenim nalazištem u Svonskombu, gdje je pronađena lobanja rane neandertalske populacije.
"Ljudi koji su ložili vatru u Barnamu pre 400.000 godina vjerovatno su bili rani neandertalci, na osnovu morfologije fosila iz istog perioda pronađenih u Svonskombu (Kent) i Atapuerki (Španija), koji čak čuvaju i DNK ranih neandertalaca", tvrdi profesor Kris Stringer iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu.
Za naučni tim, ovi dokazi ukazuju na promjenu u ljudskom ponašanju koja je možda doprinijela povećanju veličine mozga i kognitivnih sposobnosti, pošto je vatra pružala toplinu i zaštitu od predatora i omogućavala kuvanje, što je, kako navode, proširilo raznolikost ishrane.
"Implikacije su ogromne. Sposobnost stvaranja i kontrole vatre jedna je od najvažnijih prekretnica u ljudskoj istoriji, sa praktičnim i društvenim koristima koje su promijenile ljudsku evoluciju. Ovo izvanredno otkriće pomjera tu prekretnicu unazad za oko 350.000 godina", istakao je dr Rob Dejvis, kustos projekta "Putevi ka drevnoj Britaniji" u Britanskom muzeju.
Kontrola vatre omogućila je drevnim ljudima da prežive hladne noći, kuvaju hranu, prave oruđe i štite se od predatora, ali i da razvijaju složenije oblike društvenog života i prenosa znanja.
Na lokalitetima poput Vonderverka u Južnoj Africi pronađeni su biljni pepeo i spaljene kosti koje datiraju od prije oko milion godina, što sugeriše da je Homo erektus već manipulisao vatrom. Ali ovi dokazi samo pokazuju upotrebu ili održavanje vatre, ne nužno i njenu namjernu proizvodnju.
Veoma je vjerovatno da su ove rane populacije dobijale podsticaj iz prirodnih požara - izazvanih munjom ili spontanim sagorevanjem - i da su, kada bi se jednom zapalili, pokušavali da održe vatru danima ili nedjeljama.
Arheološki rad objavljen u časopisu "Nature" deo je programa "Putevi ka drevnoj Britaniji", koji su razvili, između ostalih institucija, Britanski muzej, Prirodnjački muzej u Londonu, Univerzitet kraljice Meri i Univerzitetski koledž u Londonu (UCL).