Samo nekoliko dana nakon što je usvojen Zakon o demokraciji i prosperitetu Zapadnog Balkana, uslijedio je sastanak s političkim liderima u Bosni i Hercegovini o Južnoj interkonekciji s otpravnikom poslova Ambasade SAD u BiH Džonom Ginkelom (John). To samo potvrđuje da je Vašington odlučan da se ovaj projekt što prije realizuje, kao nacionalni interes SAD i od vlasti u Bosni i Hercegovini sada se očekuje agilniji pristup.
Kongresu je zakonom jasno dato u zadatak da se poveća trgovina i ulaganja Sjedinjenih Država sa Zapadnim Balkanom, posebno na načine koji podržavaju napore u smanjenju ovisnosti o ruskim izvorima energije i fosilnim gorivima.
Tri su ključna cilja koje Sjedinjene Američke Države danas pokušavaju ostvariti u Evropi: otvoriti nova tržišta, obezbijediti pun i stabilan pristup evropskom tržištu te osnažiti evropsku energetsku sigurnost, ali kao strateško ulaganje.
Zapad svakako ne želi dočekati nespremno novu moguću energetsku krizu kao 2022. godine kada su cijene plina naglo povećane usljed ruske invazije na Ukrajinu i sankcija, a to podiglo i cijenu električne energije i dalje izazvalo lančana poskupljenja koja do danas nisu stala.
Američki pristup sve više dobija ekonomsko-energetski karakter, s naglaskom na dugoročne aranžmane, investicije i tehnološku saradnju, uz istovremeno smanjenje rizika od budućih poremećaja u snabdijevanju. Stoga, Južna interkonekcija za Bosnu i Hercegovinu je i pitanje kako će domaće institucije iskoristiti priliku koju otvara jasna američka strateška orijentacija. Odlučan pristup može značiti dugoročnu stabilnost, veće investicije i jaču poziciju zemlje u evropskoj energetskoj arhitekturi.