Provale i pucnjave u Mostaru
Mostar su u tjednima za nama potresle informacije o ubojstvu i uporabi vatrenog oružja, a simptomatično je što je do ubojstva, i do kasnije pucnjave došlo nakon provala u ugostiteljske objekte.
Ustvari, u oba slučaja su reagirali oštećeni vlasnici. U prvome slučaju u naselju Zalik, vlasnik istina nije pucao, što je učinio njegov prijatelj usmrtivši na kraju provalnika, i to nakon što je ubijeni prethodno pretučen.
Nekoliko dana je trajala potraga za osumnjičenim koji je kasnije lišen slobode, i kojemu je određen pritvor. Riječ je o Sanjinu Gašu, kojeg je policija ranije upoznala kao jednog od napadača na navijača Zrinjskog u Splitskoj ulici kada su oštećenom nanesene teške tjelesne ozljede.
Što se dogodilo
Gaš se 14. veljače iza ponoći s društvom nalazio u ugostiteljskom objektu u Zaliku, gdje su razgovarali o provali u isti objekt, koja se dogodila par dana prije. Vlasnik je pokazivao snimak provalnika koga su zabilježile kamere video nadzora.
Nešto prije tri sata ujutro vlasnik je primijetio kako ulicom ispod objekta ide oštećeni Marijo Dadić koji mu je ličio na provalnika u objekt, te su istrčali kako bi ga sustigli i zaustavili, dok se on dao u bijeg.
Za oštećenim su se kretali osumnjičeni i svjedoci, u jednom trenutku osumnjičeni je pucao iz pištolja, u pravcu Dadića, te ga je pogodio u predjelu natkoljenice, nanijevši mu prostrijelnu ranu s prekidom kontinuiteta u cijelom obujmu arterije od koje je oštećeni počeo krvariti, dok je nastavljao bježati trčeći pred osumnjičenim i svjedocima niz ulicu.
U pravcu oštećenog, iz istog vatrenog oružja, ponovno je ispalio dva hica kojima je pogodio parkirano motorno vozilo. Dadić je uskoro od posljedica krvarenja preminuo. Inače, Dadić je poznat od ranije kao provalnik u više objekata, zbog čega je bio dobio nadimak Pink Panter.
Sličan slučaj
Dva tjedna poslije, u blizini događaja dogodio se novi – s dosta sličnosti, ali na sreću bez smrtnih posljedica. Vlasnik ugostiteljskog objekta na Carini u ovome je slučaju provalnika uhvatio na djelu, ali se nije smio obračunati s njim, jer je provalnik sa sobom imao predmet kojim je vlasniku mogao nanijeti tjelesne ozljede, te se zatim udaljio iz objekta, nakon čega je vlasnik uporabio vatreno oružje, što je snimljeno s obližnjeg balkona.
Dolaskom na mjesto događaja policijski službenici utvrdili su kako je izvršena provala u ugostiteljski objekt, te kako je prijavitelj upotrijebio oružje i ispalio više hitaca u smjeru osobe zatečene u objektu. Prema saznanjima, navedena osoba zaprijetila je prijavitelju i još jednoj osobi, držeći u ruci predmet pogodan za nanošenje ozljeda, nakon čega se udaljila s mjesta događaja.
Mjesto događaja je osigurano, izvršen je očevid, oružje je izuzeto, a o svemu obaviješten tužitelj, pod čijim se nadzorom provode daljnje istražne radnje radi utvrđivanja okolnosti. Šef Odsjeka sigurnosti na CEPS-u Kiseljak, akademik Nedžad Korajlić kaže kako se sila na način da se ugrozi njegov život, nije smjela primijeniti prema provalniku koji nije pokazao spremnost da ugrozi život osobe koja je pucala ili više njih.
- U prvom slučaju, ako već osoba za koju su napadači ili napadač sumnjali da je prethodno izvršila provalu, ako on nije pokazao spremnost da im ugrozi živote, sila se sa strane napadača nije smjela upotrijebiti. Osoba je odgovorna, bez obzira što je prethodno onaj kojeg će ošteti vjerojatno izvršio kazneno djelo provala. Sila se prema napadaču smije upotrijebiti samo u slučaju krajnje nužde ili nužne odbrane, kaže nam Korajlić.
U drugom slučaju uporabe oružja se već može govoriti o tomu, s obzirom da je provalnik posjedovao predmet kojim se nanose ozljede i time iskazao namjeru da ugrozi bilo koga tko mu stane na putu prilikom provale.
- Provala ne znači da treba pucati, ali ponavljam, ako je provalnik pritom spreman uporabiti silu i pokazuje da to želi i hoće, onda je za slučaj nužde obrane dozvoljeno uporabiti oružje s ciljem da se zaštiti vlastiti život, dodaje.
Upitali smo ga i kako je moguće da dolazi do sve učestalijih provala, s obzirom da su svi objekti, pa i brojne gradske površine pokrivene video nadzorom.
- Video nadzori su dobri, ali ne rješavaju prevenciju zločina. To se više rabi za pokrivanje javnih prostora, kaže nam.
S. Ž.