DIZELDORF - Legende elektronske muzike, grupa "Kraftwerk", koju mnogi opravdano smatraju jednim od najuticajnijih bendova svih vremena, objavile su specijalno, jubilarno izdanje svog kultnog petog studijskog albuma "Radio-Activity", povodom njegovog 50. rođendana.
Istražujući davne 1975. godine intrigantne teme komunikacije putem radija i radioaktivnosti, ovaj album je donio znatno eksperimentalniji zvuk od svojih prethodnika. Na njemu se našao epohalni singl "Radio-Activity", a ovo ostvarenje je ostalo upamćeno i kao prvi materijal snimljen u klasičnoj postavi benda koju su činili vokali, sintisajzeri i elektronske perkusije.
Pomenuti singl bio je revolucionarna numera koja se tokom vremena pretvorila u najpolitičkiju protestnu pjesmu njemačkih vizionara. Od samih uvodnih sekundi u kojima se čuje pulsirajući Gajgerov brojač, preko eskalirajućih sintisajzera, pa sve do prodorne Morzeove azbuke koja speluje naslov, bilo je jasno da nakon ovoga ništa u muzičkom svijetu neće zvučati isto.
Od naučne himne do globalnog antinuklearnog poziva
Ova ključna numera sa petog studijskog albuma iz 1975. godine djeluje kao naučna himna, ali istovremeno nosi i snažne upozoravajuće note svojim upornim refrenima i proganjajućim stihovima "Radioaktivnost / Je u vazduhu za tebe i mene". Tokom decenija ova himna je mutirala od elegične melodije do klupskog hita i globalnog antinuklearnog poziva, ali je zauvijek ostala prepoznatljiva.
"Kraftwerk" je prvobitno snimio album "Radio-Activity" između rafala velikih transatlantskih turneja. Njime su produžili eksperimentalni pop i beskompromisni duh svog međunarodnog probojnog albuma "Autobahn" (1974), koristeći tekstove na engleskom i njemačkom jeziku. Album je istovremeno bio kuriozitet koji je evocirao novo "informaciono doba", ali i refleksija straha iz doba Hladnog rata.
Na ovom materijalu debitovao je klasični kvartet koji su činili suosnivači Ralf Hiter i Florijan Šnajder (koji su koproducirali album u legendarnom studiju benda "Kling klang" u Diseldorfu) te Karl Bartos i Volfgang Flur. Njihova muzika se tada potpuno preselila u elektronske sfere, hladnokrvno se odvajajući od ranijeg folk i džez stila u kojem je Šnajder svirao flautu i violinu. Njihovi prepoznatljivi sintisajzerski zvuci tada su zaštićeni, uključujući i udarni Minimug, kao i jezive horove Vako orkestra. Uprkos relativnoj kratkoći albuma, čijih 12 numera traje manje od 38 minuta, njegova atmosfera je opijajuća, donoseći konstantan osjećaj čuda usred napetosti.
Užas, ljepota i DNK moderne kompjuterske muzike
Ralf Hiter, jedini preostali originalni član benda, opisao je ovaj projekat u razgovoru sa Stivenom Daltonom iz časopisa "Uncut" 2009. godine.
"To je album naučne fantastike. Užas i ljepota. Koncept je bio infiltracija radio-stanice, što je možda opasnije od radioaktivnosti. Radili smo sa trakama, montirali dijelove, ljepilom. Sva elektronika. I više pjevanja i govora, poput govornih simfonija", rekao je tada Hiter.
Čitav katalog "Kraftwerka" predstavlja svojevrsnu izvanrednu štampanu ploču koja se povezuje sa neograničenim muzičkim stilovima: hip-hopom, elektrom, ambijentalnom muzikom, novim talasom, sint-popom, industrijskim rokom, detroitskim tehnom i savremenom klasikom. "Radio-Activity" je uspio da na poseban način osvoji duh zvuka i vizije.
Originalno umjetničko djelo i omot dizajnirao je dugogodišnji saradnik Emil Šult, dok je muzika uživo predstavljena na sve ambicioznije načine. U Flurovoj knjizi "I Was a Robot", on opisuje sviranje pjesme "Radio-Activity" uživo koristeći "kavez za udaraljke" koji se aktivira svjetlošću, a koji bi često izazivao tehničke greške na sceni. Elemente sa ovog albuma kasnije su semplovali izvođači kao što su "New Order" (najpoznatiji u hitu "Blue Monday"), "The Chemical Brothers", Majli Sajrus i brojni drugi umjetnici.
Bend su kao svoju direktnu inspiraciju navodile planetarne zvijezde, od Dejvida Bouvija do Rjuičija Sakamota, koji je jednom prilikom izjavio da je osnovao "Yellow Magic Orchestra", jer su željeli da naprave japanski "Kraftwerk". Slavnog kompozitora Maksa Rihtera ovaj zvuk je potpuno odredio kada je imao svega 13 godina, nakon što je bend prvi put čuo na televiziji i pisao Bi-Bi-Siju.
Armirani stub moderne pop kulture
Proslavljeni muzičar, kompozitor i producent Martin Ver ističe da je njemački sastav armirani stub moderne pop muzike.
"''Kraftwerk' je jedan od stubova moje kreativnosti. Mnogi umjetnici iz mog perioda ne bi postojali na način na koji danas postojimo da nije bilo 'Kraftwerka'. Sve je nekako počelo kada sam u školi upoznao Fila Oukija, koji će kasnije postati frontmen grupe 'The Human League'. Imao je mnogo veću kolekciju ploča od mene, što je bilo pravo probuđenje. Zajedno smo se zainteresovali za 'Kraftwerk', čak i prije nego što su postali elektronski bend. Ono što je to zaista promijenilo za mene jeste 'Radio-Activity'. To je konceptualna umjetnost, nije zvučalo kao ništa drugo. Volio sam hrabrost ovog albuma, a postoji i izvjesna nježnost. Eterično je, kao da je iza svega stajala duboka inteligencija", kaže Ver.
Do početka devedesetih godina uticaj ovog benda na klupsku kulturu postao je nemjerljiv. Njihova kolekcija "The Mix" (1991), prilagođena plesnim podijumima, sadržala je moderne verzije klasika iz sedamdesetih, ali i radikalnu reinvenciju pjesme "Radio-Activity". Numera je i dalje prisutna u vazduhu, ali i na ekranima, budući da se pojavljuje u zvučnim zapisima brojnih ostvarenja, od njemačkih art filmova do brazilskih telenovela.
Ovaj bezvremenski album, koji je ponovo izdat krajem maja, nastavlja da fascinira i nove generacije muzičara. Savremeni mladi ljudi u digitalnom dobu više ne povezuju pjesme sa određenim istorijskim trenutkom, već u ovom remek-djelu slušaju samu DNK moderne muzike stvorene na računarima.
Dok je originalna numera iz 1975. slavila naučne inovacije i pominjala Mariju Kiri, nova verzija je postala izrazito antinuklearna protestna himna sa jasnom porukom: "Zaustavite radioaktivnost". Pjesva je otvarana vokoderskim nabrajanjem najvećih svjetskih nuklearnih katastrofa: "Černobilj… Harisburg… Selafild… Hirošima", sa dodatnim stihovima koji upozoravaju na lančane reakcije, mutacije i kontaminirano stanovništvo. Pjesma danas zvuči relevantnije nego ikad u svijetu opterećenom sukobima i ekološkim katastrofama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
