Naučnici otkrili šta je brže od svjetlosti

Kako je još 1905. godine objasnio Albert Ajnštajn, informacija ne može da putuje brže od svjetlosti.

Međutim, nešto što nema masu i ne nosi nikakvu informaciju moglo bi, makar teorijski, da nadmaši ovu kosmičku granicu, poput same "tame".

Naravno, međunarodni tim naučnika, predvođen istraživačima sa Tehniona, Izraelskog instituta za tehnologiju u Haifi, nije direktno mjerio tamu, odnosno odsustvo fotona. 

Umjesto toga, fokusirali su se na takozvane "tamne tačke" unutar svjetlosnih talasa. 

To su mjesta u strukturi talasa gdje amplituda pada na nulu, pa se često nazivaju i "nulte tačke". U suštini, to su potpuno tamne tačke unutar svjetlosnog polja.

Ove tačke formiraju pojave poznate kao vrtlozi. Naučnici ih opisuju kao slične vrtlogu u reci koji može da nadvlada tok vode, pri čemu njihova brzina tehnički može biti veća od brzine svjetlosti. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu "Nature".

"Teorija je odavno predvidjela da optičke singularnosti mogu pokazivati superluminalno kretanje, naročito u trenucima blizu njihovog nastanka ili nestanka, kada njihove brzine mogu postati neograničene", navode autori studije. 

Dodaju da su "pratili ultrabrzu dinamiku ovih pojava uz izuzetno preciznu prostornu i vremensku rezoluciju, što im je omogućilo da uočimo njihovo ubrzanje u ključnim trenucima."

Dokazati da tama može da "pretkne" svjetlost nije bilo jednostavno i zahtijevalo je specifičan mikroskopski sistem. 

Uz naprednu lasersku tehnologiju i specijalizovani opto-mehanički sistem, istraživači su prikupili podatke visoke preciznosti. 

Eksperiment je uključivao i tanak sloj heksagonalnog bor-nitrida, materijala u kojem se svjetlost pretvara u takozvane polaritone talase koji su kombinacija svjetlosti i materije. 

U tom obliku, brzina svjetlosti se smanjuje oko 100 puta u odnosu na kretanje kroz vakuum, iako je i dalje znatno veća od brzine zvuka.

Upravo u tom stanju, "tamni vrtlozi" mogu da nadmaše brzinu svjetlosti.

"Naše otkriće otkriva univerzalne zakone prirode koji važe za sve vrste talasa, od zvučnih talasa i tokova fluida do složenih sistema poput superprovodnika", izjavio je Ido Kaminer, jedan od vodećih autora studije sa Tehniona, prenosi Nova.

Dodao je da vjeruju da će ove napredne mikroskopske tehnike omogućiti proučavanje skrivenih procesa u fizici, hemiji i biologiji i po prvi put pokazati kako se priroda ponaša u svojim najbržim i najteže uhvatljivim trenucima.