U Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine večeras je održana promocija romana "Safari u Sarajevu" književnika Andreja Nikolaidisa.
Roman govori o majci kojoj je italijanski snajperista 1992. godine ubio dijete u naručju. Ona angažuje sarajevskog privatnog detektiva – koji je tokom rata i sam bio snajperist, ali u bosanskoj vojsci – da Italijana pronađe i ubije. Nju ne zanima takozvani pravosudni ishod nego osveta koju smatra pravdom.
Govoreći o negativcu u romanu, Nikolaidis je kazao da je riječ o italijanskom aristokrati, kojeg je nazvao patricijskim fašistom, potomkom stare i bogate porodice. Njegov psihološki profil u romanu je izgrađen kroz nekoliko pisama koja on piše svom prijatelju, također fašisti i psihopati, profesoru u Beču s kojim dijeli zajedničku naklonost prema ubijanju djece.
Upravo su ta pisma, prema Nikolaidisovim riječima, najmračniji dio romana.
I to je Nikolaidisu bilo najteže pisati jer se radi, kako je rekao, o teškoj patologiji.
Foto: Slobodna Bosna
"Čovjek koji je platio da ubije dijete je psihopata. I sam čin opsade Sarajeva nije ništa manje teška patologija. Rat u Bosni i Hercegovini, uključujući genocid, te ideja da Bosna i Hercegovina bude očišćena od jednog naroda predstavljaju tešku patologiju. To što postoji ideologija koja je sve to artikulisala, a zove se velikosrpska ideologija, govori samo koliko je ta ideologija duboko patološka. To je ozbiljan problem", kazao je između ostaloga Nikolaidis.
Nakon promocije knjige, vršiteljica dužnosti direktorice Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine Adisa Ždero uručila je Andreju Nikolaidisu zahvalnicu za podršku radu i očuvanju ove institucije.
“Nikolaidis je jedan od tih koji uporno poziva kroz svoju pisanu riječ da vratimo biblioteci mjesto koje joj pripada”, kazala je Ždero.
Peticiju za povratak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u Vijećnicu i trajno rješenje njenog finansiranja od 18. maja do 2. juna potpisalo je više od 800 osoba iz Bosne i Hercegovine i svijeta.
Posjetioci promocije također su mogli potpisati peticiju za povratak NUB BiH u Vijećnicu. I sam Nikolaidis je ukazao na važnost očuvanja ove ustanove koja spada u sedam institucija kulture od državnog značaja u Bosni i Hercegovini čiji pravni status i finansiranje dugi niz godina nisu sistemski riješeni.
„Zbirke koje su spašene danas se nalaze u neadekvatnim uslovima. Iako postoje mišljenja da Vijećnica više nije idealan prostor za biblioteku, ona je svakako mnogo bolje rješenje od prostora u kojem se Biblioteka trenutno nalazi“, kazala je Ždero.
(S.G.)
