Muzej Sarajeva obilježava 77 godina postojanja – institucija koja je od skromnog početka izrasla u nezaobilaznog čuvara kulturnog i historijskog naslijeđa glavnog grada. Osnovan s misijom da prikuplja, proučava i prezentira bogatu prošlost Sarajeva, Muzej je tokom decenija postao mjesto susreta epoha, priča i identiteta – ustanova koja svjedoči o kontinuitetu grada koji je kroz stoljeća mijenjao oblike, ali ne i svoju dušu.
Od prvobitnog sjedišta u Vijećnici, Muzej danas ima matičnu zgradu s depoima i administracijom (vila Koste Hermana), te pet muzejskih objekata: Svrzina kuća, Despića kuća, Brusa bezistan, Muzej Sarajevo 1878-1918 i Muzej Jevreja BiH.
Duga historija
Godišnjica je bila prilika da se podsjeti na značaj ove institucije, ali i da se otvore pitanja o njenoj ulozi u savremenom društvu. O tome, kao i o planovima za budućnost, razgovarali smo s direktoricom Muzeja Sarajeva Indirom Kučuk Sorguč.
- Muzej Sarajeva je kroz svoju dugu historiju bio i ostao živa institucija kolektivnog pamćenja Sarajeva, mjesto na kojem se susreću prošlost i sadašnjost – ne kao apstraktne crtice iz udžbenika, nego kao stvarne priče koje oblikuju identitet našeg grada. Kroz muzeološki obrađene predmete i izložbe u naših pet depandansa – od neolita, antike, osmanske i austrougarske arhitekture do priča Jevreja Bosne i Hercegovine i svakodnevnog života Sarajeva – mi čuvamo sjećanja koja bi bez nas i bez srodnih institucija nestala u prolazu vremena – rekla nam je Kučuk Sorguč.
Prateći dinamiku savremenog društva, Muzej je, dodaje, nastojao prilagoditi sadržaje svim generacijama.
- U današnjem dinamičnom društvu, gdje se informacije brzo izmjenjuju, naša je uloga prevoditi historijske narative na jezik koji razumiju savremene generacije. To radimo kroz interaktivne programske sadržaje – VR priče, edukativno-kreativne radionice, pozorišne predstave, multimedijalne pristupe i događaje koji historiju čine bliskom i relevantnom. Program koji smo organizirali 19. februara, uključujući predstave Karađoza za djecu i edukativne radionice, pokazuje kako muzejski prostor može biti mjesto učenja kroz igru, kreativnost i iskustvo, a ne hermetični neoživljen repozitorij. Takav pristup omogućava da naše kolektivno pamćenje ne ostane unutar zidova muzeja, već da živi u svakoj generaciji građana – povezujući ih s korijenima, ali i potičući kritičko razmišljanje o identitetu Sarajevu danas – dodala je direktorica ove institucije.
Više misija
Strategija razvoja Muzej Sarajeva, dodaje, zasniva se na jačanju edukativne uloge, digitalizaciji sadržaja, internacionalnoj saradnji i razvoju naučno-istraživačkog rada. Fokus je na programima za mlade i porodice, interaktivnim i multimedijalnim postavkama te većoj digitalnoj dostupnosti muzejske građe.
Istovremeno, Muzej će intenzivirati saradnju s regionalnim i evropskim partnerima kroz zajedničke projekte i gostujuće izložbe, ali i nastaviti njegovati nematerijalno naslijeđe, poput programa „Sevdah Damira Imamovića u Svrzinoj kući“. Posebno važan segment ostaje naučno-istraživački rad i izdavanje stručnog časopisa „Prilozi za proučavanje historije Sarajeva“ čime Muzej potvrđuje svoju ulogu relevantne kulturne i naučne institucije.
- Naš cilj je da Muzej Sarajeva bude istovremeno čuvar baštine, edukativni centar, međunarodni kulturni partner i relevantna naučno-obrazovna i kulturno-umjetnička institucija – mjesto gdje prošlost nije zatvorena u vitrini, već aktivno sudjeluje u oblikovanju savremenog identiteta Sarajeva – pojasnila je Indira Kučuk Sorguč.