Milica Vokić o novoj predstavi, pozorišnim i televizijskim avanturama

Naravno. To je bila vrsta procesa u kom se ranije nisam nalazila. Bilo je izazovno, ali i veoma zabavno. Pošto u Homerovoj "Odiseji" postoji veliki broj likova neki od glumaca morali su se izboriti sa više uloga. Tako sam i ja dobila četiri lijepa zadatka. To su Jelena, Antikleja, Polites i Penelopa.

Rekla je ovo za "Glas" jedna od talentovanijih glumica mlađe generacije Milica Vokić povodom nedavno održane premijere sa predstavom "Odisej -stvaranje heroja". Ovaj komad premijerno je nedavno izveden u Gradskom pozorištu Semberija u Bijeljini uz jako lijepe reakcije kritike i publike, tekst je rađen po motivima slavnog Homerovog epa, napisala je Divna Stojanov, dok je režiserski zadatak odradio Ivan Vanja Alač.

Mlada glumice koja je završila glumu u klasi profesora Velimira Blanića,  ističe da joj je važno bilo da se likovi što više razlikuju jedan od drugog te da publici što bolje prikaže njihove odnose sa Odisejom, jednim od najpoznatijih mitskih junaka u istoriji civilizacije.

- Važno mi je bilo da se likovi što više razlikuju jedan od drugog i da publici što bolje prikažem odnose tih likova sa Odisejom. O samom procesu imam samo riječi hvale. Bio je zanimljiv i pun dobre radne atmosfere. Proces se dijelio  na nekoliko faza, a tako smo radili i zahvaljujući vremenu koje smo imali. Trajao je između tri i četiri mjeseca pa smo mogli raditi na raznim stvarima. Faze su išle od istraživačke preko improvizacija do stvaranja i zadržavanja elemenata koji će najbolje da ispričaju priču koju je reditelj sa autorskim timom zamislio.  

GLAS: Boriti se sa ovakvim tekstom, motivima i temama koje provijavaju kroz ovaj komad san je za svakog mladog glumca. Sad kada napravite neku retrospektivu čitavog procesa, da li možete da izdvojite neke momente kada je bilo teško, a da ste ipak na kraju uspjeli da izađete kao pobjednik?

VOKIĆ: U svakom procesu postoje teški momenti i oni su najčešće vezani za kreativne krize. Stvaranje jedne predstave je kolektivni čin u kom jedni druge, kad je zdrava atmosfera, ohrabrujemo i podstičemo. "Izaći kao pobjednik" zvuči epohalno u odnosu na teškoće koje se javljaju u procesu stvaranja predstave.

Nadam se da smo moje kolege i ja uspjeli da časno i kreativno donesemo priču o stvaranju jednog heroja, odnosno mita o njemu. To bi bila najveća pobjeda.

GLAS: S obzirom na to da je ovo prva saradnja između reditelja Alača i Vaše malenkosti, možete li u nekoliko crta opisati odnos na polju glumac – reditelj. Ukratko, koje su to olakšavajuće okolnosti u radu sa Alačem?

VOKIĆ: Odnos glumac-reditelj se izgradio na poštovanju i vjerovanju jedno u drugo. Kada se stvori potpuno povjerenje tada nastaje igra. Ivan Vanja Alač voli da stvara u mirnoj radnoj atmosferi bez tenzija. To je zaista olakšavajuća okolnost, jer vas to podstiče da radite i da budete slobodni u davanju prijedloga i razmjenjivanju ideja. On je baš ona vrsta reditelja koji voli da vidi i čuje prijedloge glumaca, a zatim da zajedno stvaramo priču. U tom stvaranju mnogo je učestvovala dramaturg Divna Stojanov, koja je pisala tekst kao i glumac Teodor Vinčić, koji je bio zadužen za scenski pokret i koji nam je mnogo pomogao da se adaptiramo na ovako fizički zahtjevnu postavku na sceni.

GLAS: Jedna od ključnih replika komada glasi "Ovo nije naša priča", da li stvarno  nove generacije mogu raskrstiti sa mitovima i zabludama naših roditelja kako bi se stvorio svijet u kojem bi zavladala mudrost, a ne ratovi i nasilje?

VOKIĆ: Vjerujem da nove generacije mogu raskrstiti sa mitovima i zabludama naših roditelja. Moje mišljenje je da treba da budemo svjesni mogućnosti izbora. Znamo za razne loše stvari koje su se dogodile u prošlosti i zašto bismo ponavljali iste greške. Te greške ne moramo da proživljavamo na svojoj koži da bismo naučili da ratovi i nasilje ne rješavaju probleme već stvaraju nove i nedužne žrtve.

GLAS: U bijeljinskom teatru takođe igrate u hvaljenom komadu "Pevanje i ćutanje Sofke Nikolić” u režiji Sonje Petrović. Igrate jako zanimljivu rolu a to je Mariola. Kažite nam nešto više o ovom projektu  i koliko je u glumačkom smislu bilo izazovno nositi se sa žanrom mjuzikla?

VOKIĆ: Mnogo mi je drago što sam dio te predstave. Nisam bila od početka stvaranja nego sam došla kao alternacija. Trudila sam se izgraditi lik Mariole na svoj način, ali isto tako ne ugroziti igru kolega i sve ono što su oni  zajedno sa rediteljkom napravili. Uskočila sam za nekoliko proba i to uskakanje je prošlo uspješno zahvaljujući dobro uigranom bijeljinskom ansamblu i čarobnoj Bojani Milanović koja mi je svojom partnerskom igrom i beskrajnim davanjem mnogo olakšala taj kratki proces.

GLAS: Tokom studiranja imali ste priliku da stanete na daske nacionalnog teatra u komadu "Opasne veze", kakve utiske nosite iz tog iskustva?

VOKIĆ: To je bilo moje prvo profesionalno iskustvo i rado ga se sjećam. Tumačila sam ulogu Sesil de Volanž. Tada sam bila student treće godine i željela sam da dam i više od svog maksimuma. Upoznala sam divne kolege i voljela bih da opet u budućnosti stanem sa njima na scenu.

GLAS: Imate zanimljiv  životni  i karijerni put od Kozarske Dubice preko Banjaluke, do Bijeljine, raznih predstava  poput komadab "Opasne veze", "Naš razred",  "Zla žena", "Pevanje i ćutanje Sofke Nikolić" u režiji Sonje Petrović i televizijskih setova. Iako se mlad umjetnik, kako Vam djeluje taj put i da li je bilo dilema oko izbora životnog poziva?

VOKIĆ: Zahvalna sam na glumačkom putu koji sam do sada imala, ali ne osvrćem se puno jer je to relativno kratak put. Želim da pređem još mnogo umjetničkih kilometara koji su preda mnom. Trudom, radom, vjerom kao i ljubavlju idem u susret novim glumačkim zadacima.  

GLAS: Kako izgleda svakodnevica glumice Milice Vokić kada nije pod svjetlima pozorišnih reflektora?

VOKIĆ: Kao sav normalan svijet. Moj čovjek, koji je takođe glumac i ja gradimo našu budućnost.  Mali pas koji nam daje ljubav i radost svakog dana. Porodica u kojoj smo uvijek tu jedni za druge.

GLAS: Za kraj, možete li da nam otkrijete neke nove planove kad je riječ o Vašoj umjetnosti ?

VOKIĆ: Pa... Dosta nas iz umjetničkog svijeta je malo sujevjerno, tako da...  bolje da ne ureknem. (Smijeh)

GLAS: Oprobali ste se na televizijskim  setovima i to u stranoj produkciji (istina sa jakim srpskim uplivom u autorskom timu), naučno-fantastičnoj seriji  seriji "Ark" gdje tumačite ulogu Selme. Šta jedna ozbiljna produkcija tog tipa nudi našim glumcima i šta oni mogu ponuditi istoj?

VOKIĆ: Ozbiljna produkcija tog tipa stvara velike projekte koji su na jednom visoko profesionalnom nivou. Sve je unaprijed organizovano pa je samim tim glumački posao mnogo olakšan. Naši glumci mogu mnogo toga da ponude i njihov nivo nije ništa manji od nivoa stranih glumaca. Lijepo mi je bilo sarađivati i sa stranim i sa domaćim dijelom ekipe. Nadam se da ću opet imati priliku da radim slične projekte, jako je to važno profesionalno iskustvo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.