Ključni sistem okeanskih struja mogao bi se urušiti

"Naša klima, ekonomija i sigurnost duboko su povezani sa stabilnošću okeanskih struja oko nas", rekao je Johan Pal Johanson, islandski ministar okoline, energetike i klime.

Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj obrtnoj cirkulaciji, poznatijoj pod kraticom AMOC. Taj sistem funkcioniše poput goleme ockanske pokretne trake koja toplu vodu iz tropskih krajeva i s južne polulopte povlači prema sjeveru. Tamo se voda hladi, postaje gušća, tone na dno i potom teče nazad prema jugu, održavajući klimatsku ravnotežu.

Kolaps AMOC-a scenario je kojeg se naučnici najviše pribojavaju. Sve veći broj istraživanja potvrđuje da ovaj ključni sistem usporava zbog globalnog zatopljenja koje narušava osjetljivu ravnotežu topline i saliniteta o kojoj zavisi. Iako nauka još uvijek nije sigurna kada bi se tačno kolaps mogao dogoditi, neke studije predviđaju da bi se to moglo dogoditi već u ovom vijeku.

Prestanak AMOC-a "više se ne može smatrati rizikom niske vjerovatnoće s obzirom na razvoj nauke posljednjih godina", rekao je Stefan Rahmstorf, fizički okeanograf i klimatolog sa Univerziteta u Potsdamu.

Posljedice urušavanja bile bi katastrofalne i osjetile bi se širom svijeta, piše CNN. To bi izazvalo goleme promjene vremena i klime, uključujući porast nivoa mora uz obale SAD-a i Evrope, poremećaj monsunskih sistema ključnih za Aziju i Afriku te ekstremno hladne zime u Evropi. Prema nekim modelima, morski led mogao bi se proširiti južno sve do obala Ujedinjenog Kraljevstva.

Island bi se našao "blizu centra ozbiljnog regionalnog zahlađenja", što znači da bi ga mogao okovati morski led, pojasnio je Rahmstorf. Upravo to islandski ministar Johanson naziva "egzistencijalnom prijetnjom", ističući da bi kolaps AMOC-a mogao uništiti infrastrukturu, promet i ključne industrije poput ribarstva.

Nakon što je istraživanje objavljeno u avgustu izazvalo "ozbiljnu zabrinutost", ministar Johanson izvijestio je vladu o najnovijim naučnim spoznajama. U septembru je Savjet za nacionalnu sigurnost Islanda proglasilo potencijalni kolaps AMOC-a rizikom za nacionalnu sigurnost - prvi put da je neka klimatska prijetnja dobila takvu oznaku u zemlji.

Odluka "odražava ozbiljnost problema i osigurava da se tom pitanju posveti pažnja koju zaslužuje", rekao je Johanson. U praksi, to znači koordinirani odgovor na najvišem nivou kako bi se razumjela prijetnja te spriječile i ublažile najgore posljedice.

Naučnik Stefan Rahmstorf pohvalio je odluku Islanda, ističući da bi i druge zemlje trebale slijediti taj primjer jer bi se posljedice osjetile globalno, od uništenih usjeva do katastrofalnih poplava. Za Island, ova odluka predstavlja prekretnicu u shvatanju klimatskih rizika, prenosi "Index".

"Ono što znamo jeste da bi se trenutna klima mogla promijeniti toliko drastično da bi nam se moglo postati nemoguće prilagoditi", izjavio je Johanson. "Ukratko, ovo nije samo naučna briga - to je pitanje nacionalnog opstanka i sigurnosti."

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.