Kapor ostaje čuvar adrese: Završena manifestacija u Istočnom Sarajevu

ISTOČNO SARAJEVO – Stvaralac Momo Kapor ostavio je neizbrisiv trag u srpskoj književnosti i kulturi. Bio je sarajevski pisac i više od toga – prognan iz Sarajeva kojem se trudio da podari plemeniti odnos prema životu, istaknuto je na književnoj večeri kojom je u Istočnom Sarajevu završena trodnevna manifestacija „Momo Kapor: čuvar adrese“.

O Kaporu, koji važi za jednog od najznačajnijih domaćih književnika, slikara i publicista 20. vijeka, govorili su akademik Matija Bećković, bivša političarka, diplomata i ljekar Sanda Rašković Ivić i dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči Darko Đogo.

Kultura kao temelj grada

Đogo je istakao da je djelo Mome Kapora jedan od temeljnih osnova na kojima počiva koncept Srpskog Sarajeva.

– Da bismo imali grad, nisu dovoljni beton i staklo, već je potrebno imati kulturu. I to ne bilo kakvu kulturu, nego onu koja će ovaj grad učiniti samorazumljivo dijelom srpskog kulturnog prostora, kome je Kapor pripadao – rekao je Đogo.

On je dodao da je tokom šetnje Sarajevom primijetio da u izlozima sarajevske „Svjetlosti“ nema izloženih Kaporovih djela.

– Pisac koji je dao nemjerljiv doprinos kulturnoj imaginaciji načina na koji jedan kulturan čovjek, pa i Srbin, zamišlja život u Jugoslaviji proteklih sedamdeset godina – danas je prognan iz Sarajeva. A gdje će prognani Kapor naći mjesto ako ne u Srpskom Sarajevu, koje je stvarao svojom pjesmom, dolascima i predavanjima studentima – rekao je Đogo.

Ambivalentna ljubav prema Sarajevu

Podsjetio je da je Kapor više puta bio proganjan iz Sarajeva i da je, poput mnogih sarajevskih Srba, imao „ambivalentnu zaljubljenost u taj grad“.

– On se za života vraćao i trudio da Sarajevu podari ono što ono tvrdi da već ima – duhovit i plemenit odnos prema životu. Momo Kapor se širinom ličnosti nije uklapao u sitnu čaršijsku računicu. Bio je sarajevski pisac, i više od toga, a Sarajevo nije opraštalo nečaršijske pisce – istakao je Đogo.

Prema njegovim riječima, u vremenu u kojem živimo neophodni su Kaporov duh i šarm.

– Ne može čovjek uvijek da se nasmije, ali Kaporova sposobnost da i u najtežim životnim situacijama od tragedije napravi razlog za osmijeh umijeće je koje nam je danas potrebnije nego ikada – poručio je on.

Kapor – Sarajlija, Beograđanin i građanin svijeta

Sanda Rašković Ivić izjavila je da je počastvovana prilikom da govori o Momi Kaporu, Sarajliji, Beograđaninu i građaninu svijeta, koji je bio prijatelj njenog oca Jovana i njen kum.

Ona je navela da je Kapora jedan dio Sarajeva volio i razumio, dok drugi nije.

Vezanost za primorje i stare srpske zemlje

Dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vladan Bartula istakao je da je Kapor svojim djelom i životom bio snažno vezan za prostor Dalmacije i primorja, odnosno starih srpskih zemalja, gdje je volio da boravi.

Kako je naveo, Kapor je govorio da se na primorju najljepše hvataju svjetlost i mediteranski mir.

Organizatori i nasljeđe

Pokrovitelji i organizatori manifestacije bili su Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Kulturni klub „Fronesis“, grad Istočno Sarajevo, te opštine Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža.

Srpski književnik, slikar i novinar Momčilo Momo Kapor rođen je 8. aprila 1937. godine u Sarajevu, a preminuo je u Beogradu 3. marta 2010. godine.

Važi za jednog od najtalentovanijih srpskih intelektualaca 20. vijeka. Bio je član Senata Republike Srpske i Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.

Ostao je upamćen kao pisac čije se knjige čitaju „naiskap“, kao slikar, ali i novinar zbog čijih su kolumni kupovane novine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.