Just Security: Kako Dodik islamofobijom traži podršku Zapada za secesiju RS

Gerstein piše da se Dodik i drugi bosanskohercegovački srpski lideri “sve više služe islamofobnim argumentima kako bi dobili međunarodnu podršku za svoj etnonacionalistički projekat nezavisnosti Republike Srpske”.

„“, navodi on.

Drugim riječima, sugeriše autor, riječ je o staroj nacionalističkoj matrici koja se više ne predstavlja samo kao lokalna politička agenda, nego kao dio šireg globalnog narativa o navodnoj civilizacijskoj prijetnji muslimana.

Stari narativ, nova publika

Gerstein podsjeća da su Dodik, Željka Cvijanović i Ana Trišić Babić tokom februarskih posjeta Jerusalemu i Washingtonu pokušali Republiku Srpsku predstaviti kao predstražu “judeo-kršćanskog svijeta” nasuprot navodnoj muslimanskoj prijetnji.

Just Security navodi Dodikovu izjavu da “Izrael i Republika Srpska dijele egzistencijalnu prijetnju radikalnog islama”, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, prema tekstu, Dodikovu bliskost s novim američkim političkim krugovima objašnjavao zajedničkim interesom za “zaštitu kršćanstva i očuvanje kršćanskih vrijednosti”.

Gerstein dodatno upozorava da je Dodik u Jerusalemu govorio i o “liberalnim elitama” koje navodno promovišu useljavanje muslimana, što autor povezuje s motivima poznatim iz krajnje desne - ideje da će dolazak muslimana iz arapskog svijeta potkopati evropski i američki poredak.

Gersteinova poenta je jasna: .

Upozorenja iz BiH i Washingtona

Autor podsjeća i na reakciju Islamske zajednice u BiH, koja je prošlog mjeseca upozorila na širenje govora mržnje i zapaljivih narativa o Bošnjacima, uz ocjenu da takva retorika podsjeća na propagandu koja je podizala tenzije pred ratove devedesetih.

Gerstein u tekstu citira i washingtonsku novinarku Jovanu Đurović, koja upozorava da odnose između bosanskih Srba i Zapada sve više oblikuje “sve otvoreniji soj islamofobije”.

Podsjeća i na riječi profesorice Amre Šabić-El-Rayess, koja je još 2020. upozorila: “”.

Upravo u tome Gerstein vidi širu opasnost: Dodik, tvrdi on, .

Washington, sankcije i nova legitimacija

Gerstein podsjeća da je Dodik godinama bio pod sankcijama Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, sve dok mu, kako piše autor, administracija Donalda Trumpa u oktobru nije ukinula američke sankcije nakon opsežne lobističke kampanje i političkog dogovora vezanog za njegovo uklanjanje s funkcije.

Iako je, prema tekstu, i dalje pod evropskim sankcijama, Dodik zadržava stvarni politički utjecaj kroz stranačku infrastrukturu i mrežu lojalnih kadrova. Gerstein piše da on u suštini nastavlja upravljati moći preko posrednika.

Autor navodi i da je Dodik tokom posjete Washingtonu bio u društvu bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, koji je pomagao lobiranje za ukidanje američkih sankcija. Prema tekstu, Dodik se tada sastajao i s republikanskim političarima te zvaničnicima administracije, uključujući ministra odbrane Petea Hegsetha, s kojim je, prema vlastitim tvrdnjama, razgovarao o “odbrani kršćanskih vrijednosti”.

Time Gerstein želi pokazati da Dodikova strategija nije samo retorička, nego i politički usmjerena ka sticanju nove međunarodne legitimacije.

Holokaust, revizionizam i Srebrenica

Posebno osjetljiv dio analize odnosi se na, kako navodi Just Security, sve češću zloupotrebu historije.

Gerstein upozorava da Dodik i drugi bosanskohercegovački srpski političari, uz islamofobnu retoriku, sve češće zloupotrebljavaju i sjećanje na Holokaust kako bi gradili vlastiti politički narativ, dok se istovremeno relativizira ili negira genocid u Srebrenici.

Prema tekstu, tokom nastupa u Jerusalemu i Washingtonu iznošene su tvrdnje o navodnoj saradnji Bošnjaka s nacistima i o navodnom upravljanju logorima u Drugom svjetskom ratu. Gerstein naglašava da su takve tvrdnje u velikoj mjeri historiografski opovrgnute i politički motivisane.

Za autora, to nije samo propagandna taktika, nego dio šireg obrasca: stvaranje moralne konfuzije, prebacivanje krivice i pokušaj da se žrtva predstavi kao prijetnja.

U tekstu se upozorava i da ovo nije nova pojava, nego nastavak dugogodišnje Dodikove politike u kojoj se sjećanje na Holokaust koristi kao sredstvo za negiranje genocida u BiH.

Zašto je ovo važno

U završnici, Just Security upozorava da je riječ o pokušaju mobilizacije međunarodnih desničarskih aktera u korist bosanskohercegovačkog srpskog secesionizma, kroz anti-muslimanske i antiimigrantske predrasude.

Ako takva strategija dobije jači međunarodni odjek, upozorava Gerstein, posljedice bi mogle biti ozbiljne: destabilizacija Bosne i Hercegovine, jačanje negiranja genocida, rast anti-muslimanskog govora mržnje i potencijalni povratak oružanog sukoba na Balkanu.

U tom smislu, poruka teksta je jasna: .

A upravo tu, sugeriše Gerstein, leži i najveća opasnost: .