Finansijski rat u Sarajevu: Četvrt miliona maraka „leži“ na posebnom računu, Šmit i dalje ucjenjuje Srpsku
Šmitova „blokada“ u ciframa: Na posebnom računu Centralne banke zarobljeno preko četvrt miliona maraka za SNSD i US
Na posebnom računu Centralne banke BiH, otvorenom nakon što je Kristijan Šmit prije godinu dana obustavio budžetsko finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske, trenutno se nalazi 251.664,93 KM. Ova sredstva, koja su po zakonu trebala biti isplaćena strankama, preusmjerena su na čekanje do momenta dok partije ne „pokažu poštovanje Dejtona“ po kriterijumima OHR-a.
Njemački diplomata je ovu odluku donio 24. aprila prošle godine, pozivajući se na bonska ovlašćenja. Ovaj potez je u Republici Srpskoj ocijenjen kao anticivilizacijski čin i „nasilje nad pravom“, posebno zbog odredbe kojom se domaćim sudovima zabranjuje bilo kakvo preispitivanje ove odluke.
Srpska odgovorila novim zakonom
Kao odgovor na Šmitove sankcije, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je novi zakon kojim je iz korijena promijenjen sistem finansiranja političkih organizacija. Ključna novina je potpuno ukidanje finansiranja partija iz budžeta Srpske, gradova i opština. Umjesto javnog novca, stranke su primorane da se oslanjaju na:
• Članarine;
• Dobrovoljne priloge građana i firmi;
• Izdavačku djelatnost i sopstvenu imovinu.
Iako je Ustavni sud BiH u krnjem sazivu ovaj zakon proglasio neustavnim, on je jasno pokazao namjeru republičkog vrha da prekine praksu po kojoj se iz budžeta Srpske od 2004. godine političkim partijama isplatilo preko 74 miliona KM.
Milioni iz budžeta i dalje „teku“ ostalima
Dok su SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj sredstva blokirana, ostale parlamentarne stranke u BiH i dalje se obilato finansiraju iz javnih kasa. Samo tokom 2024. godine političkim subjektima je iz budžeta svih nivoa isplaćeno više od 22,3 miliona KM. SNSD je u toj godini inkasirao oko dva miliona, dok je US pripalo oko 400.000 KM.
Zastrašujući je podatak da je u periodu od 2004. do 2024. godine iz džepova građana BiH političkim partijama isplaćeno nevjerovatnih 397,9 miliona KM. S obzirom na to da su iznosi koji se sada slijevaju na poseban račun u Centralnoj banci znatno manji od prethodnih godišnjih prosjeka, jasno je da su mnoge lokalne zajednice i institucije već primijenile novi republički zakon i obustavile redovne isplate.