Dužina dana se povećava brže nego u bilo kojem periodu u posljednjih 3,6 miliona godina
Naime, novim istraživanjem naučnika Univerziteta u Beču i Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju ETH Cirih utvrđeno je da se dužina dana povećava brže nego u bilo kojem periodu u posljednjih 3,6 miliona godina. Iako je riječ o milisekundama, naučnici su ukazali da ovaj fenomen pokazuje koliko klimatske promjene duboko utječu na dinamiku planete.
Dužina dana se trenutno produžava za 1,33 milisekunde po stoljeću. Glavni razlog je otapanje leda na polovima i glečera, što podiže nivo mora i mijenja raspored mase na planeti. Zemlja se u tome ponaša poput klizačice na ledu - kada klizačica raširi ruke, vrti se sporije, a kada ih privuče bliže tijelu, vrti se brže.
Isto se događa i sa Zemljom. Kada se masa planete rasporedi dalje od ose rotacije, zbog rasta nivoa mora, rotacija se usporava i dan postaje duži.
Da bi razumjeli da li se slično događalo u prošlosti, istraživači su analizirali fosile mikroskopskih morskih organizama. Hemijski sastav njihovih ljuštura omogućava rekonstrukciju promjena nivoa mora i rotacije Zemlje kroz milione godina. Rezultati su pokazali da su tokom ledenih doba postojale velike promjene, ali da današnji tempo produžavanja dana jasno odskače od historijskih trendova.
Samo jednom, prije dva miliona godina, brzina promjene bila je približno slična današnjoj, ali nikada tako izražena kao između 2000. i 2020. godine.
Podaci govore da tempo promjena mase na planeti nema paralelu barem od kasnog pliocena, prije 3,6 miliona godina. Naučnici su napomenuli da je ljudski faktor glavni uzrok današnjeg fenomena.
Na prvi pogled razlika od jedne milisekunde zvuči beznačajno. Ipak, u svijetu satelitske navigacije, svemirskih misija i preciznih opservacija, ovakve promjene mogu imati stvarne posljedice. Ako se rotacija Zemlje mijenja brže nego što se očekivalo, sistemi moraju stalno prilagođavati svoje modele.
Ovo istraživanje pokazuje da klimatske promjene ne utječu samo na klimu, ekosisteme i ekonomiju, već i na ponašanje Zemlje. Globalno zagrijavanje polako utječe na ritam kojim se Zemlja okreće, a svaki dodatni milisekund može imati posljedice za tehnologiju i precizna mjerenja.