Bilić je tokom svog prvog mandata osvojio čak 64,62 posto mogućih bodova, što je i danas jedan od najboljih učinaka u historiji hrvatske reprezentacije.
Ponoviti takav procenat danas bilo bi gotovo ravno sportskom čudu.
Razlog nije samo kvalitet protivnika, nego i potpuno drugačiji kalendar međunarodnog fudbala.
Za razliku od perioda kada je prvi put vodio Hrvatsku, danas gotovo da nema lakših prijateljskih utakmica.
Liga nacija donijela je mnogo više susreta protiv evropske elite, dok su kvalifikacione grupe znatno kraće nego ranije.
Tokom svog prvog mandata Bilić je, osim velikih utakmica protiv Engleske i Njemačke, imao i niz mečeva protiv reprezentacija poput Moldavije, Katara, Lihtenštajna i Estonije, što je svakako olakšavalo održavanje visokog procenta osvojenih bodova.
Ovoga puta situacija je potpuno drugačija. Hrvatsku već na startu očekuju dvoboji protiv Češke, Španije i Engleske, nakon čega slijedi nastavak Lige nacija ili kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, čiji žrijeb tek treba biti održan.
Zbog toga bi svaki ozbiljan rezultat imao još veću težinu nego u prethodnom mandatu.
Zlatko Dalić iza sebe je ostavio najuspješnije razdoblje u historiji hrvatske reprezentacije.
Vodio je Vatrene čak 111 puta, osvojio srebro i bronzu na svjetskim prvenstvima, igrao finale Lige nacija te bez većih problema izborio plasman na svako veliko takmičenje.
Njegov učinak iznosio je 57 pobjeda, 26 remija i 28 poraza.
Ipak, četiri remija pretvorena su u velike pobjede nakon izvođenja penala protiv Danske, Rusije, Japana i Brazila, što dodatno oslikava vrijednost njegovog mandata.
Bilić će teško dostići takve rezultate, ali postoji jedna statistika u kojoj bi mogao nadmašiti svog prethodnika.
Ako ostane na klupi reprezentacije kroz naredni olimpijski ciklus, vrlo vjerovatno će postati selektor s najvećim brojem vođenih utakmica u historiji Hrvatske.
Prosječno se tokom jedne godine odigra oko 13 reprezentativnih utakmica, a Biliću je potrebno još 47 susreta da prestigne Dalićevih 111 nastupa na klupi.
To znači da bi, ukoliko zadrži povjerenje Saveza, taj rekord mogao srušiti i prije Svjetskog prvenstva 2030. godine.
Naravno, sve će zavisiti od rezultata.
Bilić se vraća s velikim entuzijazmom, ali i svjestan činjenice da preuzima reprezentaciju u periodu smjene generacija.
Za razliku od Dalića, koji je naslijedio već formiranu ekipu sa snažnim liderima, novi selektor mora pronaći nova rješenja na nekoliko važnih pozicija.
Iako je kostur reprezentacije i dalje vrlo kvalitetan, Hrvatska prolazi kroz tranziciju.
Jednako važan zadatak kao i izbor igrača bit će stvaranje nove hijerarhije unutar svlačionice nakon odlaska ili zalaska brojnih velikih imena.
To nije nepoznat posao za Bilića. Sličan proces uspješno je vodio i tokom svog prvog mandata, kada je stvorio reprezentaciju koja je na Evropskom prvenstvu 2008. godine igrala možda i najatraktivniji fudbal u Evropi.
Osnovni cilj u ovom ciklusu bit će plasman na Evropsko prvenstvo 2028. godine, uz ostanak među elitom u Ligi nacija.
Sve preko toga predstavljalo bi dodatni uspjeh, iako hrvatska javnost, kao i uvijek, sanja mnogo više.
Historija pokazuje da su najveće rezultate hrvatski selektori uglavnom ostvarivali već u svojim prvim ciklusima.
To su uspjeli Ćiro Blažević, Slaven Bilić i Zlatko Dalić. Upravo zbog toga mnogi se nadaju da bi povratak Bilića mogao označiti početak još jednog uspješnog razdoblja za Vatrene.
