Ipak, rezultati su preliminarni i ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu.
Što su znanstvenici istraživali?
Znanstvenici s University College London i Sveučilišta u Glasgowu analizirali su podatke britanskog istraživanja koje od rođenja prati osobe rođene tijekom jednog tjedna 1958. godine.
U analizu su uključili 6.309 sudionika koji su sudjelovali u zdravstvenom pregledu u ranim 60-ima. Usporedili su njihovu najveću zabilježenu tjelesnu masu između 23. i 42. godine s težinom u 50. i 55. godini.
Posebno ih je zanimalo tko je izgubio ili dobio više od 5 % tjelesne mase te je li ta promjena održana. Primjerice, za osobu koja ima 90 kg, 5 % tjelesne mase iznosi 4,5 kg, piše Kreni Zdravo.
Kako bi pratili promjene zdravlja, usporedili su krvni tlak i laboratorijske nalaze u 44. i 62. godini. Referentnu skupinu činile su osobe koje su tijekom odrasle dobi uglavnom održavale zdravu tjelesnu masu.
Istraživanje je dostupno na platformi medRxiv, ali još nije prošlo znanstvenu recenziju, odnosno neovisnu stručnu provjeru.
Može li i manji gubitak kilograma koristiti srcu?
Kod sudionika s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću koji su smršavjeli i održali nižu težinu pojedini pokazatelji zdravlja pogoršavali su se sporije nego kod onih koji su se dodatno udebljali.
Promjene krvnog tlaka, “dobrog” HDL kolesterola i pokazatelja upale bile su sličnije onima u skupini koja je održavala zdravu tjelesnu masu. Nalazi upućuju na to da i umjereno mršavljenje u srednjoj životnoj dobi može biti povezano s dugoročnim koristima.
Najpovoljniji rezultati zabilježeni su kod osoba koje su prije mršavljenja imale prekomjernu tjelesnu masu. Njihov omjer masnog i nemasnog tkiva u 62. godini bio je usporediv s onim u skupini zdrave tjelesne mase.
Osobe s pretilošću koje su smršavjele također su imale manje masnog tkiva od ostalih skupina sudionika s pretilošću.
Ipak, nisu svi nalazi bili jednako povoljni. Kod osoba s pretilošću koje su izgubile kilograme zabilježen je veći porast pokazatelja dugoročne razine šećera u krvi nego u referentnoj skupini, ali ta razlika nije bila statistički značajna.
Što se događa ako se nakon 50. dodatno udebljate?
Dobivanje kilograma bilo je povezano s bržim pogoršanjem više pokazatelja zdravlja, uključujući:
- porast krvnog tlaka
- nepovoljne promjene masnoća u krvi
- pad “dobrog” HDL kolesterola
- porast pokazatelja upale.
Najizraženije promjene zabilježene su kod osoba koje su razvile pretilost ili su već imale pretilost i dodatno se udebljale. U tim je skupinama brže rastao i pokazatelj dugoročne razine glukoze.
Prema podacima istraživanja, oko 37 % sudionika dobilo je više od 5 % tjelesne mase, dok je približno 6 % smršavjelo i održalo nižu težinu.
Sprječavanje daljnjeg debljanja stoga može biti važan cilj, čak i kada gubitak kilograma ide sporije nego što biste željeli.
Što je s kilogramima koji se stalno vraćaju?
Kod osoba s pretilošću koje su izgubile kilograme, a zatim ih vratile, zabilježeni su brži pad HDL kolesterola te veći porast pokazatelja upale i dugoročne razine šećera u krvi.
Ti nalazi otvaraju pitanja o posljedicama ponavljanog mršavljenja i debljanja, poznatog kao jo-jo efekt. Međutim, ovo istraživanje ne dokazuje da je samo vraćanje kilograma uzrokovalo nepovoljne promjene, niti znači da trebate odustati od pokušaja regulacije težine.
Važno je i da su se promjene težine odvijale prije široke primjene suvremenih GLP-1 lijekova za liječenje pretilosti. Zato iz ovih rezultata nije moguće izravno zaključivati o dugoročnim učincima tih lijekova ili njihova prekida.
Kako pristupiti regulaciji težine nakon 50-e?
Stručnjaci navedeni u izvornom članku preporučuju postupne promjene koje možete dugoročno održavati. Uz regulaciju težine, pozornost treba posvetiti očuvanju mišića, kostiju i tjelesne funkcije.
U svakodnevicu možete uključiti sljedeće navike:
- redovito se krećite – aktivnost koristi zdravlju i kada se broj na vagi ne mijenja
- češće birajte mahunarke, poput graha, leće i slanutka
- povećajte unos vlakana iz povrća, voća, cjelovitih žitarica i mahunarki
- dajte prednost ribi, orašastim plodovima i maslinovu ulju, uz rjeđe konzumiranje pržene hrane
- ograničite dodane šećere i izbjegavajte restriktivne dijete koje je teško održavati.
Ako razmišljate o mršavljenju, s liječnikom razgovarajte o svojoj dosadašnjoj težini, zdravstvenom stanju i ciljevima. Pretilost zahtijeva dugoročan pristup, a plan treba prilagoditi vašim potrebama.
Koja su ograničenja istraživanja?
Riječ je o promatračkom istraživanju koje pokazuje povezanost, ali ne potvrđuje da je mršavljenje izravno uzrokovalo povoljnije nalaze.
Znanstvenici nisu utvrdili zašto ni na koji način su sudionici smršavjeli, a relativno malen broj osoba koje su izgubile kilograme i održale nižu težinu smanjuje preciznost rezultata.
Nalazi zato pružaju razlog za optimizam, ali ne znače da određeni broj izgubljenih kilograma jamči zaštitu od srčanih bolesti.
Zapratite nas i na Facebooku i zajedno s nama budite ukorak s aktualnostima, istražujte svijet politike, gospodarstva, socijale, kulture, sporta... i još mnogo toga