Zimi rijetko otvarate prozore? Ovo su razlozi zbog kojih time možete ugroziti zdravlje ukućana

Nedostatak svježeg zraka pretvara vaš dom u leglo bakterija, vlage i toksina, a pravilno provjetravanje ključno je za očuvanje imuniteta, piše Ordinacija.

Mnogima je pomisao na otvaranje prozora dok su vanjske temperature blizu nule potpuno strana, prvenstveno zbog straha od gubitka dragocjene topline i povećanja računa za grijanje. 

Međutim, ova uobičajena zabluda dovodi do toga da zrak u našim domovima tokom zime postaje znatno lošije kvalitete, a prema nekim istraživanjima, unutrašnji zrak može biti čak pet puta zagađeniji od vanjskog.

Kada zatvorimo prozore i vrata kako bismo sačuvali toplinu, zapravo zarobljavamo onečišćivače, alergene i ustajali zrak unutar četiri zida, stvarajući idealne uvjete za razvoj zdravstvenih problema.

Situaciju dodatno pogoršavaju moderni građevinski trendovi i ugradnja visokokvalitetne PVC stolarije koja, iako energetski učinkovita, hermetički zatvara prostor i onemogućuje prirodnu izmjenu zraka.

Bez redovitog dotoka kisika, prostorije postaju zagušljive, a koncentracija štetnih tvari drastično raste, što vaš dom pretvara u toksično okruženje upravo u periodu kada nam je imunitet najpotrebniji za borbu protiv sezonskih virusa.

Najveći neprijatelj – vlaga

Jedan od najvećih neprijatelja zdravog doma zimi je prekomjerna vlaga koja nastaje svakodnevnim životnim aktivnostima. Prosječno četveročlano kućanstvo disanjem, znojenjem, kuhanjem, tuširanjem i sušenjem odjeće dnevno u zrak ispusti između 6 i 12 litara vode.

Ako taj vlažni zrak ne zamijenimo suhim vanjskim zrakom, on se kondenzira na hladnijim površinama poput prozora i vanjskih zidova, stvarajući savršenu podlogu za razvoj plijesni i gljivica.

Osim što narušavaju estetiku prostora, spore plijesni su iznimno opasne za disajni sistem i mogu izazvati niz tegoba, od alergijskih reakcija i astme do hroničnog umora i glavobolja.

Zato je kontrola vlažnosti ključna, a idealan nivo vlage u zatvorenom prostoru trebao bi se kretati između 35% i 60%, ovisno o vanjskoj temperaturi, kako bi se spriječilo isušivanje sluznice, ali i pojava grinja i bakterija koje bujaju u prevlažnim uvjetima.

Zdravstvene posljedice boravka u neprovjetrenim prostorijama mnogo su ozbiljnije nego što većina ljudi pretpostavlja. 

U zatvorenom prostoru cirkulira oko 900 različitih čestica i biološkog materijala, uključujući viruse, bakterije, perut kućnih ljubimaca i hlapljive organske spojeve (VOC) koji isparavaju iz namještaja, sredstava za čišćenje, pa čak i osvježivača zraka. 

Nedostatak ventilacije dovodi do nakupljanja ugljičnog dioksida, što uzrokuje pad koncentracije, pospanost, iritabilnost i onaj dobro poznati osjećaj "teške glave".

Dugotrajna izloženost lošoj kvaliteti zraka može dovesti do sindroma bolesne zgrade, gdje stanari osjećaju simptome bolesti samo dok borave u određenom prostoru.

Istraživanja sugerišu da se pravilnim provjetravanjem rizik od zaraze bolestima koje se prenose zrakom može smanjiti za gotovo 40 posto, što je posebno važno u sezoni gripe i prehlade kada se virusi u ustajalom zraku lakše šire s osobe na osobu.

Umjesto držanja prozora "na kip" satima, što je energetski neučinkovito jer hladi zidove oko prozora, a ne izmjenjuje zrak dovoljno brzo, stručnjaci preporučuju stvaranje propuha širom otvorenim prozorima nekoliko puta dnevno.

Dužina provjetravanja trebala bi ovisiti o vanjskoj temperaturi: ako je vani ispod 0 °C, dovoljno je svega 5 minuta; između 0 °C i 10 °C preporučuje se 10 minuta, dok je iznad 10 °C potrebno oko 15 minuta.

Mnogi izbjegavaju provjetravanje jer misle da će time ohladiti zidove i namještaj, no tajna je u tehnici kratkog i intenzivnog prozračivanja.

Ovim postupkom ustajali, vlažni zrak brzo se zamjenjuje svježim i suhim zrakom koji se, zanimljivo, zagrijava puno brže od vlažnog zraka. Dakle, paradoksalno, redovitim provjetravanjem zapravo možete uštedjeti energiju i smanjiti račune za grijanje jer vaš sistem grijanja troši manje energije za zagrijavanje suhog zraka bogatog kisikom nego za održavanje temperature u vlažnom, zagušljivom prostoru.

Nevidljivi zagađivači iz svakodnevnih predmeta

Osim vlage i CO2, zimi smo u zatvorenom prostoru izloženi i specifičnim zagađivačima koje sami stvaramo.

Mnogi u želji za stvaranjem ugodne atmosfere pale mirisne svijeće ili mirisne štapiće, no ti proizvodi izgaranjem otpuštaju značajne količine čestica i hlapljivih organskih spojeva koji mogu iritirati disajne puteve.

Također, kuhanje, a posebno prženje hrane, stvara velike količine sitnih čestica masnoće i dima koje se satima zadržavaju u prostoru ako ne koristite napu i ne otvorite prozor.

Čak i usisavanje, ako vaš uređaj nema vrhunske filtere, može podići finu prašinu i alergene natrag u zrak. Zbog toga je izuzetno važno provjetriti prostoriju neposredno nakon čišćenja, kuhanja ili tuširanja kako bi se ti zagađivači izbacili van prije nego što se stignu nataložiti na površinama ili u našim plućima.

Utjecaj svježeg zraka na psihu i san

Kvaliteta zraka ne utječe samo na naše fizičko zdravlje, već ima dubok utjecaj i na naše mentalno stanje i kvalitetu sna.

Zimi, kada su dani kraći, a noći duge, mnogi pate od sezonskog pada raspoloženja i letargije.

Puštanje svježeg zraka i sunčeve svjetlosti u dom može trenutno podići raspoloženje jer pomaže u regulaciji cirkadijaskog ritma i potiče proizvodnju serotonina.

Također, spavanje u pretoploj i zagušljivoj sobi često rezultira nemirnim snom i buđenjem s osjećajem umora.

Hladniji, svježi zrak bogat kisikom olakšava tonjenje u san i osigurava dublji odmor, što znači da ćete se probuditi svježiji i spremniji za izazove novog dana.