Dok se internet svakodnevno puni savjetima kako smršati, koje namirnice izbaciti iz ishrane i kako što brže izgubiti višak kilograma, o drugoj strani tjelesne težine govori se mnogo manje. Postoje i oni koji godinama pokušavaju da dobiju nekoliko kilograma, jedu više nego što bi drugi očekivali, ali se broj na vagi gotovo uopšte ne mijenja.
Za neke ljude sitna građa može biti posljedica genetike i prirodno bržeg metabolizma, ali ponekad iza nemogućnosti dobijanja na težini mogu stajati i životne navike, nepravilna ishrana ili nedovoljan unos kalorija i hranjivih materija. Zato cilj ne bi trebalo da bude jednostavno što više kilograma, već zdravo povećanje tjelesne mase.
Uz nekoliko promjena u svakodnevnoj ishrani, dovoljan unos energije i kvalitetnih hranjivih materija te, kada je to odgovarajuće, trening snage, moguće je postepeno povećavati tjelesnu masu. Ipak, kao i kod mršavljenja, ni kod dobijanja na kilaži ne postoji univerzalno rješenje koje će odgovarati svima.
Nije dovoljno samo jesti više
Čim se spomene riječ "dijeta", većina ljudi prvo pomisli na gubitak kilograma. Međutim, dijeta u širem smislu označava način ishrane koji se prilagođava određenom cilju. Nekome je cilj smanjiti tjelesnu masu, nekome poboljšati zdravstveno stanje, a nekome upravo suprotno – dobiti na kilogramima.
Premala tjelesna težina može biti jednako važna za zdravlje kao i prekomjerna težina. Kod nekih ljudi ona je jednostavno posljedica genetike i prirodne tjelesne građe, dok kod drugih može biti povezana s nedovoljnim unosom hrane, određenim zdravstvenim problemima, stresom ili drugim faktorima.
Zbog toga naglo mršavljenje ili dugotrajna nemogućnost dobijanja na težini bez jasnog razloga ne treba ignorisati. Ako je osoba izrazito mršava, naglo gubi kilograme ili uprkos adekvatnoj ishrani ne uspijeva dobiti na težini, preporučljivo je razgovarati s ljekarom kako bi se utvrdilo postoji li neki zdravstveni razlog.
Kalorijski višak je osnova
Za postepeno povećanje tjelesne mase potrebno je unositi više energije nego što organizam tokom dana potroši. To, međutim, ne znači da treba cijeli dan jesti slatkiše, grickalice, brzu hranu i piti zaslađena pića. Takav pristup može povećati broj kilograma, ali ne znači nužno da će tijelo dobiti ono što mu je potrebno. Mnogo bolji izbor je povećati kalorijski unos kroz hranjive namirnice koje istovremeno daju proteine, zdrave masti, složene ugljikohidrate, vitamine i minerale.

Umjesto da se odmah pokušava pojesti ogromna količina hrane, korisnije je postepeno povećavati porcije i ubaciti dodatne obroke ili međuobroke. Osobama koje se brzo zasite mogu pomoći manji, ali češći obroci tokom dana.
Birajte kalorične, ali kvalitetne namirnice
Kada je cilj povećanje tjelesne mase, korisno je birati namirnice koje imaju veću energetsku vrijednost, ali istovremeno pružaju organizmu važne hranjive materije. Na jelovniku se mogu naći jaja, meso, riba, mlijeko i mliječni proizvodi, zobene pahuljice, riža, krompir, integralne žitarice, mahunarke, voće, povrće, avokado, maslinovo ulje, sjemenke i orašasti plodovi.
Orašasti plodovi i njihove namaze posebno je jednostavno dodati u svakodnevnu ishranu. Šaka badema ili oraha, na primjer, može biti međuobrok, dok se puter od kikirikija može dodati u zobenu kašu, smoothie ili namazati na tost. Dobar način da se obrok učini hranjivijim jeste i dodavanje sastojaka poput maslinovog ulja, sira, sjemenki ili avokada, bez potrebe da se količina hrane na tanjiru drastično poveća.
Proteini su važni za mišićnu masu

