Povratak treningu nakon godina neaktivnosti ne treba početi naglim opterećenjem organizma, nego procjenom zdravstvenog stanja. Dr. Zana Srna, specijalistica medicine sporta, za „Dnevni avaz“ upozorava da neprepoznata srčana oboljenja, intenzivno vježbanje i kombinovanje stimulansa mogu imati ozbiljne posljedice.
Važni signali
– Prije povratka fizičkoj aktivnosti potrebno je obaviti sportski pregled, posebno nakon 35. godine. Važno je provjeriti porodičnu anamnezu, eventualna nasljedna kardiovaskularna oboljenja i druge faktore rizika. U zavisnosti od procjene, pregled može uključivati ultrazvuk srca i funkcionalnu dijagnostiku – objašnjava dr. Srna.
Bol, pritisak ili stezanje u grudima, nesvjestica, neuobičajeno ubrzan rad srca, gušenje i izražena vrtoglavica tokom napora ne smiju se pripisivati samo umoru.
– Energetski napici, posebno kada se kombinuju s „pre-workout“ preparatima, mogu izazvati ozbiljne poremećaje srčanog ritma. Rizik je veći ako osoba ima nedijagnosticirano oboljenje srca, a dodatno ga povećavaju intenzivan trening i dehidracija – upozorava specijalistica.
Snaga i zdravlje
Iako stručnjaci preporučuju redovnu fizičku aktivnost, naglo povećanje intenziteta i nedovoljno odmora mogu dovesti do povreda. Za odrasle se preporučuje 150 do 300 minuta umjerene ili 75 do 150 minuta intenzivne aerobne aktivnosti sedmično, uz vježbe snage najmanje dva dana.
Posebno važnim smatra trening snage kod žena u perimenopauzi i menopauzi, kada hormonalne promjene mogu doprinijeti nakupljanju masnog tkiva i gubitku mišićne mase.
– Žena može imati normalan indeks tjelesne mase, a visok procenat masnog tkiva i smanjenu mišićnu masu. Rješenje nisu komercijalni preparati, nego adekvatna prehrana i vježbe snage. Naš cilj treba biti kvalitetno starenje, a ne samo bolji fizički izgled – poručuje dr. Srna.
