VIDEO: Tarik Zulović “Gradimo bolnicu za narednih 50 godina, sa 1.017 kreveta na 133.000 kvadrata”

Predstavljanjem idejnog rješenja buduće Univerzitetske bolnice Zenica prvi put su detaljnije predstavljene dimenzije, kapaciteti i način na koji bi trebao funkcionisati potpuno novi bolnički kompleks. Direktor Kantonalne bolnice Zenica Tarik Zulović govorio je o projektu vrijednom oko 800 miliona KM, fazama izgradnje i velikoj razlici između uslova u kojima bolnica radi danas i onoga što je planirano za budućnost.

Prema predstavljenom idejnom rješenju, nova Univerzitetska bolnica imala bi ukupno 133.003 kvadratna metra bruto građevinske površine i kapacitet od 1.017 kreveta.

Radi se praktično o stvaranju potpuno novog zdravstvenog centra na prostoru današnje Kantonalne bolnice Zenica.

Zulović je tokom prezentacije ukazao na jedan podatak koji možda najbolje pokazuje razmjere projekta.

Sadašnja Kantonalna bolnica raspolaže sa oko 850 kreveta, ali oni su smješteni na približno četiri puta manjoj površini od one koja je predviđena novim projektom.

Nova bolnica zato ne bi značila samo povećanje broja kreveta.

Mnogo veći prostor trebao bi omogućiti potpuno drugačiju organizaciju klinika i odjela, bolje uslove za pacijente i zdravstvene radnike, savremenu dijagnostiku, operacione blokove, urgentni centar, prateće medicinske sadržaje, ali i rješavanje problema saobraćaja i parkinga koji danas predstavljaju jedan od problema unutar bolničkog kruga.

Najveći dio budućeg kompleksa predstavljala bi nova glavna bolnička zgrada.

Planirana je na više od 91.000 kvadratnih metara i trebala bi imati devet etaža.

U njoj bi bile objedinjene ključne bolničke službe, među kojima su urgentni centar, dijagnostika, hirurgija, interne i druge klinike.

Samo glavna zgrada trebala bi imati 877 kreveta.

Prema predstavljenom konceptu, bolničke sobe uglavnom bi bile dvokrevetne, što predstavlja značajnu promjenu u odnosu na dio postojećih kapaciteta Kantonalne bolnice.

Međutim, svih 1.017 kreveta neće biti smješteno u jednom objektu.

Psihijatrija bi dobila zasebnu zgradu sa 100 kreveta, dok bi za infektivne bolesti bio izgrađen poseban objekat sa dodatnih 40 kreveta.

Na taj način pojedine medicinske oblasti koje zbog prirode liječenja zahtijevaju posebne uslove bile bi fizički odvojene od centralnog bolničkog objekta, ali istovremeno funkcionalno povezane s ostatkom kompleksa.

Planiran je i višenamjenski objekat u kojem bi bili smješteni uprava, poliklinika i tehnički sadržaji.

Zulović je govorio i o projektima koji su već pokrenuti ili se pripremaju, a koji će jednog dana biti dio novog kompleksa.

Među najvažnijim je nova zgrada Onkologije.

Onkologija i budući Centar za radioterapiju, zajedno s MRI dijagnostikom, trebali bi biti funkcionalno povezani s novom Univerzitetskom bolnicom.

Time bi se u Zenici na jednom prostoru pokušao objediniti najveći dio ključnih zdravstvenih kapaciteta, od urgentnog prijema i dijagnostike do složenijih oblika liječenja.

Posebno mjesto u projektu ostavljeno je i za Medicinski fakultet Univerziteta u Zenici.

U okviru budućeg kompleksa rezervisana je lokacija na kojoj bi u narednom periodu mogla biti izgrađena nova zgrada Medicinskog fakulteta.

Time bi se na jednom prostoru povezali bolničko liječenje, klinička praksa, obrazovanje studenata i razvoj univerzitetske medicine, što je posebno značajno nakon promjene statusa Kantonalne bolnice prema univerzitetskoj bolnici.

Veliki problem sadašnjeg bolničkog kompleksa predstavlja i saobraćaj.

Pacijenti, posjetioci, zaposleni, vozila hitne pomoći i dostavna vozila danas koriste ograničen prostor, zbog čega se unutar bolničkog kruga stvaraju gužve.

Idejno rješenje predviđa potpuno drugačiju organizaciju.

Planirane su četiri odvojene garažne cjeline na različitim dijelovima kompleksa.

Još važnije, saobraćaj vozila hitne pomoći trebao bi biti odvojen od glavnog ulaza za pacijente, posjetioce i druge korisnike.

To bi trebalo omogućiti da sanitetska vozila i hitni transport pacijenata bez zadržavanja dolaze do urgentnog centra, bez preplitanja s redovnim saobraćajem.

Ipak, jedan od najvećih izazova neće biti samo veličina projekta nego način njegove izgradnje.

Nova Univerzitetska bolnica treba biti izgrađena na prostoru na kojem postojeća Kantonalna bolnica svakodnevno radi.

To znači da se kompleks ne može jednostavno zatvoriti, ukloniti postojeće zgrade i pretvoriti cijelo područje u jedno veliko gradilište.

Bolnica tokom svih godina izgradnje mora nastaviti primati pacijente i pružati zdravstvene usluge.

Zbog toga je projekat koncipiran kroz više faza.

Prvi veliki korak trebala bi biti izgradnja nove glavne bolničke zgrade.

Nakon njenog završetka dio klinika i službi mogao bi biti preseljen iz postojećih objekata.

Tek tada bi se stvorili uslovi za uklanjanje pojedinih starih zgrada i oslobađanje prostora na kojem bi se gradili naredni dijelovi kompleksa.

Upravo takav način rada jedan je od razloga zbog kojih se kompletna realizacija projekta procjenjuje na više godina.

Zulović je naveo da je za izgradnju cijelog kompleksa predviđen period od približno sedam godina.

Prije toga potrebno je završiti glavni projekat.

Prema njegovim očekivanjima, glavni projekat mogao bi biti završen do kraja naredne godine, odnosno u narednih približno 11 mjeseci.

To će predstavljati jednu od najvažnijih tačaka cijelog procesa.

Idejno rješenje pokazuje kako bi buduća bolnica trebala izgledati i funkcionisati, dok će glavni projekat donijeti detaljne tehničke parametre potrebne za gradnju, preciznije troškove i osnovu za naredne procedure.

Tek nakon toga moći će se mnogo konkretnije govoriti o dinamici pojedinih faza izgradnje.

Finansijski gledano, radi se o projektu kakav Kantonalna bolnica Zenica do sada nije imala.

Procijenjena vrijednost iznosi oko 800 miliona KM.

Zulović naglašava da u tih 800 miliona KM nije uračunata samo izgradnja objekata.

Procjena uključuje i potpuno novu medicinsku opremu potrebnu da kompleks nakon završetka može funkcionisati kao savremena univerzitetska bolnica.

„Projekt će koštati oko 800 miliona KM sa svom novom opremom“, kazao je Zulović.

Važnu ulogu u finansiranju, prema njegovim očekivanjima, trebala bi imati Evropska banka za obnovu i razvoj.

Zulović je naveo da bi nakon predaje glavnog projekta EBRD trebao biti uključen u finansijsku konstrukciju.

„Evropska banka za obnovu i razvoj, kada predamo glavni projekt, sufinansirat će ga sa 50 posto grant sredstava. To će nam biti veliki vjetar u leđa da realiziramo projekt“, kazao je Zulović.

Ako se najavljeni model realizuje u tom obimu, međunarodna podrška predstavljala bi jedan od ključnih elemenata za zatvaranje finansijske konstrukcije projekta vrijednog stotine miliona maraka.

Istovremeno, u postojećem bolničkom kompleksu neće se čekati sedam godina da bi počela ulaganja.

Dio projekata već je pokrenut ili se nalazi u pripremi.

Zulović je naveo energetsku obnovu objekata Internog i Infektivnog odjela, novu zgradu Onkologije te novu Kotlovnicu.

Za Kotlovnicu je, prema iznesenim informacijama, već potpisana urbanistička saglasnost.

Ti projekti trebali bi biti izvedeni tako da se kasnije mogu uklopiti u konačni izgled i funkcionisanje Univerzitetske bolnice.

To je posebno važno jer će transformacija postojećeg prostora trajati godinama.

Cilj je da investicije koje se danas realizuju ne budu privremena rješenja koja će sutra morati biti uklonjena, nego dijelovi budućeg sistema.

Pred Kantonalnom bolnicom zato je izuzetno složen period.

Istovremeno treba održavati svakodnevni rad zdravstvene ustanove koja ima oko 850 kreveta, realizovati postojeće investicije, završiti projektovanje potpuno novog kompleksa i pripremiti višegodišnju faznu gradnju.

Sve to mora se raditi bez ozbiljnijeg narušavanja zdravstvenih usluga za pacijente.

Ako projekat bude realizovan prema predstavljenom idejnom rješenju, razlika između današnje Kantonalne bolnice i buduće Univerzitetske bolnice neće biti samo u novim fasadama i većim zgradama.

Promijenila bi se kompletna organizacija zdravstvenog centra.

Glavna zgrada sa 877 kreveta, zasebna psihijatrija sa 100 i infektivni objekat sa 40 kreveta dali bi ukupni kapacitet od 1.017 kreveta.

Kompleks bi imao više od 133.000 kvadratnih metara, urgentni centar, savremenu dijagnostiku, hirurgiju i druge klinike, novu Onkologiju, radioterapiju i MRI, četiri garažne cjeline, odvojeni pristup hitnoj pomoći i prostor za budući Medicinski fakultet.

Najveći izazov sada je pretvoriti predstavljeno idejno rješenje u glavni projekat, a zatim i u stvarno gradilište.

Prema planu koji je predstavio Zulović, prvi važan rok je završetak glavnog projekta, nakon čega slijedi zatvaranje finansijske konstrukcije i ulazak u realizaciju.

Za cijeli proces predviđeno je oko sedam godina.

Ako taj plan bude proveden, današnja Kantonalna bolnica Zenica tokom narednih godina postepeno bi trebala ustupiti mjesto potpuno novom univerzitetskom bolničkom kompleksu, višestruko većem po površini i projektovanom prema potpuno drugačijim standardima od objekata u kojima se zdravstvena zaštita pruža danas.