Jemenski militantni pokret Huti, saveznici Irana, zauzeli su ključni grad Moku na Crvenom moru potom i cijelu obalu, i na taj način proširili svoju kontrolu nad strateškim moreuzom Bab el Mandeb, jednim od najvažnijih trgovinskih puteva u svijetu.
Fokus je pao na ostrvce Perim u moreuzu, geopolitičkoj tački koja je dobila ogroman značaj nakon što je Ormuski moreuz praktično zatvoren.
Nakon što su se vladine snage već povukle iz Moke, Huti su prilikom napredovanja ka jugu naišli na slab otpor i zauzeli su prvo Dubab, a zatim i Murad, posljednji primorski grad koji je još bio u rukama jemenske vlade, javlja Al Džazira. Nakon što su zauzele ključni grad Moku na Crvenom moru, Huti su preuzeli kontrolu nad cijelom obalom, proširujući svoju kontrolu nad strateškim moreuzeom Bab el Mandeb, jednim od najvažnijih trgovinskih puteva u svijetu, ističe Al Džazira.
Pomorske snage Huta su nastavile akciju izlaskom na more i zauzele su ostrvo Majun, koje je poznato i kao Perim, u moreuzu Bab el Mandeb između Crvenog mora i Adenskog zaliva, čime su se probili prema ostrvu Zukar, gdje sukobi i dalje traju. Ostrvo Perim nalazi se na najužem dijelu moreuza i dijeli ga na dva pomorska prolaza, zbog čega njegova kontrola ima veliki strateški značaj za brodove koji ulaze u Crveno more i izlaze iz njega.
Saudijske vojne snage izvele su dva vazdušna napada na jemenski aerodrom u Moki, javlja kanal Al Masira, koji je blizak Hutima.
Šta je Perim i zašto je važno ovo ostrvo
Malo ostrvo uz obalu Jemena sada je strateška nagrada u širem ratu. Iako pusti pejzaž od pijeska i stijena djeluje kao da je riječ o mjestu koje je vreme zaboravilo, njegov položaj stavio ga je u središte veoma modernog sukoba. Perim se nalazi u moreuzu Bab el Mandeb, geopolitičkoj uskoj tački koja je dobila ogroman značaj nakon što je rat američkog predsjednika Donalda Trampa sa Iranom praktično zatvorio Ormuski moreuz, piše CNN.
Položaj ostrva – u najužem dijelu moreuza, gde je Rog Afrike udaljen svega oko 19 kilometara od Arapskog poluostrva – generacijama ga je činio strateški važnim za carstva i regionalne sile. Nekad je služio kao stanica za snabdjevanje ugljem brodova Britanske imperije koji su plovili ka Indiji, a tragovi imperijalne prošlosti i danas su vidljivi u ruševinama.
Kako bi se održalo nesmetano snabdevanje svijeta energentima i spriječio rast cijena, Saudijska Arabija je preusmjerila izvoz nafte sa Ormuza ka Crvenom moru.
Međutim, Huti, najmoćniji regionalni saveznik Irana, sada su zauzeli Perim – čime su dobili mogućnost da ugroze prolazak brodova kroz ovaj uski prolaz koji povezuje Crveno more sa ostatkom svjetskih pomorskih puteva.
Borbe se intenziviraju
Više od decenije građanski rat u Jemenu djelovao je kao udaljeni regionalni sukob. Međutim, kako se borbe intenziviraju, a Huti, koje podržava Iran, pokreću napade duž obale Crvenog mora, ta razlika nestaje. Jemen, sa Perimom u središtu zbivanja, postaje još jedan potencijalni front u sukobu Vašingtona i Teherana i podseća da posljedice tog rata više ne ostaju ograničene na njegove obale, navodi CNN.
Huti sada kontrolišu: glavni grad Jemena Sanu,velike dijelove sjeverozapada zemlje i cijelu jemensku obalu na Crvenom moru, uključujući Perim.
Ako je suditi po istoriji, Bab el Mandeb – manji pandan Ormuzu i sada njegova ključna alternativa – mogao bi da bude mjesto preko kojeg Iran, koristeći svog saveznika Hute, dodatno izvrši ekonomski i politički pritisak na Trampa, podižući cene nafte i ugrožavajući izglede republikanaca na novembarskim izborima za Kongres SAD, ističe CNN.
Munjevito napredovanje Huta uz direktna uputstva Irana
Munjevito napredovanje Huta duž jemenske obale Crvenog mora ove nedjelje odvijalo se po direktnim uputstvima Iranske revolucionarne garde (IRGC), koja nastoji da otvori novi front u svom sukobu sa SAD, navode izvori iz jemenske vlade, Irana i regiona, a prenosi Rojters.
Zauzimanjem luke Moka i ostrva Majun na jugozapadu zemlje, Huti su ojačali svoju kontrolu nad moreuzom Bab el Mandeb, ključnim pomorskim prolazom čije bi blokiranje dodatno ugrozilo globalno snabdjevanje energentima, nakon što je Iran već blokirao Ormuz.
Zbog napredovanja Huta, saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman dva puta je u četvrtak telefonom razgovarao sa Trampom i oba puta ga je pozvao da pokrene napade na tu militantnu grupu, što je Tramp odbio, saopštili su ranije danas američki zvaničnici. Visoki zvaničnik Trampove administracije ukazao je na to da je prioritet Vašingtona da se održavaju otvorenim pomorski putevi u Crvenom moru, dok se borba sa Hutima prepušta regionalnim partnerima.
Podijeljena zemlja
Građanski rat u Jemenu počeo je 2014, kad su Huti zauzeli glavni grad Sanu i primorali međunarodno priznatu vladu da ode u egzil. Saudijska Arabija je naredne godine predvodila vojnu kampanju sa ciljem da potisne pobunjenike. Iran je Hutima obezbjeđivao oružje i obuku i vrši određeni uticaj na odluke ove pobunjeničke grupe, navodi CNN.
Rezultat je zemlja podijeljena između više strana:
Huti kontrolišu glavni grad i sjeverozapad zemlje;
vlada i savezničke frakcije drže veći di o juga i istoka.
Oko 22 miliona ljudi, odnosno oko polovine stanovništva, i dalje zavisi od humanitarne pomoći.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, koji je pokrenuo rat u Gazi, Huti su se uključili u sukob. Najnovija ofanziva Huta protiv jemenske vlade počela je u julu. Time je prekinuto prećutno četvorogodišnje primirje između Huta i Saudijske Arabije, a sukob u Jemenu dodatno uvučen u širi rat koji uključuje Iran. Kako je kratkotrajno primirje između SAD i Irana propalo u julu, Huti su uzvratili proglašavanjem pomorske blokade Saudijske Arabije i pretnjama brodovima koji kroz Bab el Mandeb prevoze saudijski izvoz. Tvrdili su da je pomorski embargo uveli kao odgovor na navodnu saudijsku blokadu luka i aerodroma u severozapadnom Jemenu, koji je pod njihovom kontrolom.
Za Iran poklon, za Trampa pritisak
Vrijeme pokretanja nove ofanzive Huta moglo bi da ide u prilog Iranu, dodatno povećavajući pritisak na Trampa, piše CNN. Muhamed al Baša, bivši portparol jemenske vlade a sada analitičar rizika sa sedištem u Vašingtonu, opisao je odnos Teherana i Huta.
– To nije odnos pokornosti, ali su zajedno u istom krevetu – rekao je on.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da najnoviju intervenciju Huta ne treba posmatrati samo kao sprovođenje iranske regionalne agende.
– Hutima je bio potreban rat kao skretanje pažnje sa domaćih problema. Želeli su da pokažu da mogu da zarate sa Saudijskom Arabijom i ponovo je natjeraju na pregovore. A ako će to pomoći starom prijatelju, poput Irana, koji je u jednom trenutku bio njihov jedini prijatelj, zašto da ne? – rekao je CNN-u Farea al-Muslimi, saradnik Četam hausa.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.
