Uvoz jeftine radne snage iz Azije ima i negativan efekat

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH godišnja kvota za produžavanje i izdavanje  novih  radnih dozvola za strane radnike u BiH je 7427 što predstavlja povećanje u onodsu na prethodnu godinu. Od tog broja,  za Federaciju BiH ide četiri ipo hiljade, za Srpsku dvije hiljade, a Brčko distrikt  oko giljadu radnih dozvola.

„Gledajući 2025. godinu najviše stranih radnika je bilo iz Indije, zatim Nepala, onda ide Turska , Srbija i Kina. U posljenje tri godine najviše radnih dozvola je izdato u građevinskom sektoru i svakako i ove godine očekujemo da će biti tako, jer su i kvote najviše usmjerene prema tom sektoru, a iza tog ide sektor prerađivačke industrije, pa onda ide ugostiteljstvo trgovina i slično“, rekao je Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Prema podacima ove agencije, na godišnjem novu je jako mali broj radnih dovzola koje se  produže većina ostane samo u formi zahtjeva. Privrednik Ljubiša Tanić smatra da je to zato što  većini tih radnika iz azijskih zemlja BiH služi samo kao prolazna stanica za zemlje Evropske unije.

„Tu se zadrže po par mjeseci i onda već na sljedećem objektu ih ne možete ni vidjeti ni prepoznati. Kad pitate njihove poslodavce gdje su, oni obično kažu da su se vratili u svoje zemlje ili da im se gubi svaki trag. Ta radna snaga uglavnom dolazi i bez neke kontrole zdravlja i kvalifikacija, prsto samo da se nađe na broju i svjedoci smo da oni obavljaju samo neke sporedne poslove.

Ali, ako se nađu na poslovima armiranja ili zavarivanja, onda može doći do problema u kvalitetu tih radova ako ne bude neke kontrole. Ja sam dakle pristalica toga da je na prvom mjestu naša radna snaga“, zaključio je Tanić.  

Šta kažu građani. Trebaju li nam strani radnici?

„Nema potrebe da nam dolaze strani radnici, mi imamo dovoljno svojih koje treba zaposliti“.

„Mi imamo radnika, samo što je mala plata“.

„Treba dati bolje plate ovim radnicima, trudbenicima našim, da oni rade, da ne idu ljudi u Njemačku“, rekli su anketiranu građani Istočnog Sarajeva.

I ekonomista Milenko Stanić smatra da strani radnici u BiH  imaju negativan efekat na domaću  ekonomiju.

„Nemamo dakle doprinose za PIO, za zdravstveno i socijalno osiguranje, nego idu u inostranstvo, i ne koriste domaću robu, ne troše ovdje, ne podižu domaću privredu potrošnjom, nego sa svojim radom, tako da bi se moglo reći da dolazak stranih radnika na jednoj strani ima pozitivne efekte u smislu održavanje proizvodnje gdje su oni angažovani, a na drugoj strani imamo negativne posljedice koje su vezane za potrošnju dohodaka koje ovdje ostvaruju“, naglasio je Stanić.

Veliki broj naših ljudi sa dobrim kvalifikacijama, kvalitetnim obrazovanjem i radnim navikama  već je odavno otišao u razne zemlje svijeta gradeći tuđu ekonomiju, privredu, i državu, jer BiH nije cijenila njihove kvalitete.  Na njihovo mjesto došli su  radnici iz azijskih zemalja koji ovdje imaju, za naše uslove, jako male plate, ali po svemu sudeći isto toliko i rade.

(BN) Foto: BN