Tri zemlje NATO-a pripremaju se za masovnu evakuaciju zbog mogućeg napada Rusije
Estonija predviđa smještaj oko deset posto svog stanovništva, odnosno 1,4 miliona ljudi, u privremena skloništa, dok bi se mnogi privremeno sklonili kod rodbine
Zabrinute zbog goleme ruske vojne potrošnje od invazije na Ukrajinu 2022. godine, tri baltičke države izrađuju krizne planove za slučaj da stotine tisuća ljudi pobjegnu zbog ruskog vojnog gomilanja ili napada, prenosi Vecernji.hr.
Kako piše Reuters, Estonija, Latvija i Litva već dugo upozoravaju ostale članice NATO-a na moguću rusku agresiju, pozivajući se na ruske kibernetičke napade, kampanje dezinformacija te nedavne upade ruskih borbenih zrakoplova i dronova u njihov zračni prostor.
Rusija tvrdi da nema namjeru napasti NATO, no ove zemlje, koje je Moskva okupirala tokom Drugog svjetskog rata, znatno su povećale proračun za obranu nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Prema riječima Renatasa Pozele, voditelja litvanske vatrogasne službe koji sudjeluje u pripremi kriznih planova, prijetnje mogu poprimiti različite oblike. Izrada tih planova dodatno se ubrzala nakon što su se tri zemlje u svibnju dogovorile o zajedničkom djelovanju u području civilne zaštite. Ovo je ujedno prvi put da se javno spominju brojke mogućih evakuacija.
"Moguće je da ćemo vidjeti moćnu vojsku uz granice Baltika, s očitim ciljem da zauzme sve tri zemlje u roku od tri dana do tjedan dana", rekao je Pozela.
Kao potencijalne prijetnje razmatraju se sabotaža komunikacijskih i prometnih mreža, veliki val migranata, nemiri među ruskojezičnim manjinama ili širenje lažnih vijesti koje bi mogle izazvati masovni bijeg stanovništva.
"O tome razgovaramo svaki mjesec, svaki tjedan – na poslu, posvuda", izjavio je 31-godišnji volonter Arminas Raudys, koji je tijekom jedne vježbe u Litvi sudjelovao kao "evakuirana osoba". U toj je simulaciji sudjelovalo samo stotinjak ljudi iz Vilniusa, no prema izvorima Reutersa, stvarni planovi, iako većinom povjerljivi, obuhvaćaju znatno veće razmjere. Pozela je naveo da bi čak 400.000 ljudi koji žive unutar 40 kilometara od granice s Rusijom i Bjelorusijom mogli biti evakuirani u slučaju krize.
Grad Kaunas na zapadu Litve već ima razrađene planove za prihvat do 300.000 ljudi u školama, sveučilištima, crkvama i sportskim dvoranama, uključujući onu u kojoj su nedavno nastupali Robbie Williams i Roger Waters.
Slične pripreme provode se i u drugim gradovima. Određena su sabirna mjesta, uključujući i Vilnius, definirane su rute vlakova i autobusa, a u skladištima su već spremljene osnovne potrepštine poput toaletnog papira i sklopivih kreveta, potvrdio je jedan dužnosnik vatrogasne službe. U slučaju evakuacije, vozači osobnih automobila bili bi usmjereni na manje prometnice kako bi glavne ceste ostale slobodne za vojsku. Već postoji i detaljna karta gradova u kojima bi izbjeglice mogle pronaći privremeno sklonište.
"To je vrlo umirujuća poruka za naše društvo – da smo spremni i da planiramo", izjavio je litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys za Reuters. "Napravili smo domaću zadaću", naglašava.
Trenutno nijedna od baltičkih država nema razrađene planove za premještanje stanovnika izvan vlastitih granica. S Poljskom ih povezuje samo nekoliko asfaltiranih cesta i šumski putovi kroz tzv. Suwalki koridor, usko područje koje odvaja Rusiju i Bjelorusiju. Vojna vozila imala bi prednost nad civilima koji bi pokušali pobjeći prema Poljskoj.
"Moramo uzeti u obzir rizik od Suwalki koridora", upozorio je Ivar Mai, savjetnik za masovne evakuacije u estonskoj službi spašavanja, misleći na mogućnost da Rusija pokuša odsjeći Baltik od kopnene veze s NATO-om.
Estonija predviđa smještaj oko deset posto svog stanovništva, odnosno 1,4 milijuna ljudi, u privremena skloništa, dok bi se mnogi privremeno sklonili kod rodbine, navodi Mai. U Narvi, gradu s oko 50.000 stanovnika, gdje većinu čine ruskojezični građani, moglo bi biti evakuirano do dvije trećine populacije, pri čemu bi država osigurala pomoć barem polovici njih.
"To je samo za one koji nemaju kamo drugdje", pojasnio je Mai. Latvija, pak, procjenjuje da bi trećina njezinih 1,9 milijuna stanovnika mogla napustiti svoje domove u slučaju krize, rekao je Ivars Nakurts, zamjenik ravnatelja latvijske Državne vatrogasne i spasilačke službe.
"Planiraš sve scenarije", zaključio je.