Kad nastupi epidemija gripe, mnogi radnici ne mogu ići na posao. Međutim, i druge bolesti sve više utječu na bolovanja, pokazala je analiza, navela je Njemačka tiskovna agencija (dpa), prenosi .
Prema procjeni društva za zdravstveno osiguranje AOK, mentalne bolesti sve više postaju pokretač izostanaka s posla – i to s dugim prekidima rada. Zato su prošle godine na 100 fondovanika bila 403 dana nesposobnosti za rad, objavio je AOK na temelju podataka o vlastitim osiguranicima. U 2016. godini na 100 osiguranika dolazilo je 284 dana izostanka.
Respiratorne bolesti poput prehlade i gripe i dalje su mnogo češći uzrok bolovanja. Međutim, bolovanje iz tog razloga u prosjeku je trajalo samo 5,7 dana. Nasuprot tome, zaposlenici s mentalnim bolestima bili su odsutni u prosjeku 28,5 dana po slučaju u 2025. Podaci 14,9 milijuna zaposlenih AOK osiguranika procijenjeni su za analizu.
Društvene profesije ozbiljno pogođene
Zaposleni u društvenim profesijama posebno su pogođeni mentalnim bolestima, objasnio je direktor Znanstvenog instituta AOK, Helmut Schröder. Na vrhu su djelatnici u pozivnim centrima, a slijede djelatnici njegovateljice i njege djece.
Što se tiče uzroka mentalnih bolesti kao što su depresija ili izgaranje, AOK je istaknuo da nekoliko čimbenika djeluje zajedno. To uključuje stres izazvan općom političkom krizom, intenziviranje i “raspuštanje” posla zbog stalne dostupnosti ili stres zbog brige o rodbini ili brige o djeci.
Čelnica savezne udruge AOK Carola Reimann istaknula je pritom kako posao nije samo faktor rizika, već i zaštitni faktor. “Pruža strukturu, orijentaciju i stabilnost i može doprinijeti osobnom osjećaju smisla.”
