Sumnja na korištenje opojnih sredstava na radu: Kako pokrenuti vanredni ljekarski pregled i koje su zakonske sankcije?

Sumnjate li da kolega na posao dolazi pod uticajem narkotika ili drugih opojnih sredstava? Ovakve situacije nisu samo neprijatne za radno okruženje, već predstavljaju ozbiljnu prijetnju po sigurnost svih zaposlenih. Poslodavci se u praksi često pitaju koje konkretne korake smiju preduzeti, kako radnika uputiti na vanredni ljekarski pregled i koje su krajnje sankcije ako se utvrdi zapreka za rad ili ako radnik odbije testiranje.

Pravni osnov i obaveza poslodavca prema Zakonu o zaštiti na radu FBiH

Odgovor na ove nedoumice leži u pravilnoj primjeni propisa o zaštiti na radu i radnom pravu u Federaciji BiH. Prema članu 22. tačka a) Zakona o zaštiti na radu (“Službene novine FBiH”, broj 79/20), poslodavac je dužan organizovati poslove sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Član 23. stav 1. istog zakona obavezuje poslodavca da svojim internim aktom utvrdi organizaciju provođenja zaštite, kao i način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika. Pored toga, član 24. stav 1. nalaže utvrđivanje uslova rada i psihofizičkih sposobnosti za sve poslove, dok član 51. obavezuje i samog radnika da posao obavlja tako da ne izlaže opasnosti sebe ili druge.

Budući da zakon ne može predvidjeti svaku pojedinačnu situaciju na terenu, poslodavac ima pravo i dužnost da internim aktom detaljno uredi pitanja koja nisu izričito razrađena zakonom. S obzirom na to da narkotici direktno narušavaju psihofizičke sposobnosti zaposlenika, procedure postupanja u ovakvim slučajevima moraju biti precizno definisane unutrašnjim pravilima kompanije. U ovom procesu ključnu ulogu ima ovlaštena zdravstvena ustanova iz člana 55. Zakona o zaštiti na radu, koja ocjenjuje i utvrđuje radnikovu sposobnost za rad.

Procedura upućivanja na vanredni ljekarski pregled

Procedura upućivanja na pregled dodatno je razrađena Pravilnikom o postupku raspoređivanja radnika na poslove sa povećanim rizikom i o postupku ljekarskih pregleda (“Službene novine FBiH”, br. 09/23 i 29/25). Iako član 8. stav 1. Pravilnika tretira redovne periodične preglede radi praćenja promjena u zdravstvenom stanju, član 9. stav 1. tačka g) daje poslodavcu jasnu mogućnost da radnika uputi na vanredni ljekarski pregled i prije isteka tog roka.

To se odnosi na situacije u kojima se primijete alkoholizam, sumnja na opojna sredstva, učestalo povređivanje, neefikasnost u radu, apsentizam ili prezentizam. Važno je naglasiti da stavovi 2. i 3. istog člana omogućavaju da se na ovaj vanredni pregled upute i radnici koji uopšte ne rade na radnim mjestima sa povećanim rizikom.

Sam pregled radnika pod sumnjom na korištenje opojnih sredstava može obaviti svaka zdravstvena ustanova koja, uz opšte poslove zdravstvene zaštite na primarnom, sekundarnom ili tercijarnom nivou, obavlja i poslove iz člana 55. Zakona o zaštiti na radu.

Sankcije prema Zakonu o radu FBiH: Otkaz ugovora o radu i utvrđivanje zapreke za rad

Kada je riječ o sankcijama, ključni odgovor daje Zakon o radu FBiH. Rad na poslu pod uticajem opojnih sredstava, kao i odbijanje radnika da se podvrgne naloženom vanrednom ljekarskom pregledu, predstavlja težu povredu radne obaveze.

Prema članu 97. Zakona o radu FBiH, u slučaju teže povrede radne obaveze ili teže povrede radne discipline, poslodavac može radniku izreći otkaz ugovora o radu bez obaveze poštivanja otkaznog roka. Pored toga, članom 96. Zakona o radu FBiH predviđena je mogućnost otkaza ako radnik zbog uspostavljene zapreke za rad ili gubitka psihofizičkih sposobnosti više ne može uredno izvršavati svoje obaveze iz radnog odnosa.

Da bi ove mjere bile pravno neoborive na sudu, poslodavac u svom Pravilniku o radu i internom aktu o zaštiti na radu mora unaprijed jasno propisati da se dolazak na rad pod uticajem opojnih sredstava i odbijanje vanrednog ljekarskog pregleda tretiraju kao teža povreda radne obaveze koja povlači otkaz.