Stres je postao gotovo neizbježan dio današnje svakodnevnice. Obaveze, problemi i situacije koje ne možemo uvijek kontrolisati sustižu svakoga od nas, ali ne utječu na sve ljude podjednako niti ostavljaju iste posljedice.
U brzom načinu života lako je doći do trenutka kada imamo osjećaj da sedmicama, pa čak i mjesecima, nismo imali dovoljno vremena za pravi odmor. Ne govorimo samo o nekoliko sati sna više, nego o onom osjećaju da smo se zaista odmorili i napravili svojevrsni reset organizma. Umjesto toga, javlja se iscrpljenost, nedostatak energije i bezvoljnost.
Dugotrajan stres može se odraziti i na psihičko stanje, pojačati osjećaj tjeskobe i anksioznosti, a kada takvo stanje traje, ne treba ga zanemarivati. Nisu uvijek potrebni veliki životni problemi da bismo došli do granice iscrpljenosti. Nekada su upravo sitnice koje se ponavljaju iz dana u dan ono što nas postepeno umara.
Važno je naučiti prepoznati ono što nam vlastito tijelo pokušava poručiti
Podočnjaci su sasvim normalna pojava i povremeno ih ima gotovo svako. Međutim, kada su praćeni dugotrajnom neispavanošću, nesanicom i konstantnim umorom, vrijedi se zapitati koliko kvalitetno zapravo odmaramo.
Slično je i s promjenama tjelesne težine. Sasvim je normalno da u određenim periodima jedemo više ili manje i da se naša težina mijenja. Drugačije je kada zbog stresa gubimo apetit i kilograme ili, s druge strane, utjehu sve češće tražimo u hrani.
Opadanje kose, oslabljen imunitet i česte prehlade također mogu pratiti periode intenzivnog ili dugotrajnog stresa. Kod nekih ljudi u takvim periodima češće se pojavljuju herpes ili afte, dok nervoza može dovesti i do nesvjesnih navika poput grickanja usana, nakon čega one postaju ispucale i nadražene.
Koža često pokaže ono što pokušavamo ignorisati
Jedna od vidljivijih promjena mogu biti i akne. Stres je povezan s hormonalnim promjenama, uključujući kortizol, koje mogu utjecati na lučenje sebuma i kod nekih ljudi pogoršati postojeće probleme s aknama.