Za samo tri godine, solarni paneli prekrili su više od 1.800 hektara plodnih njiva širom Srpske. Prema važećem zakonu, elektrane snage preko 250 kilovata plaćaju koncesiju, dok one manje, do 150 kilovata, dobijaju državne subvencije. Upravo u ovom segmentu dolazi do najvećih zloupotreba.
Stručnjak za energetiku iz Centra za životnu sredinu, Vladimir Topić, objašnjava apsurd trenutnog sistema u kojem građani finansiraju privatni profit:
"Ono što se nama dešava jeste da postoji preko hiljadu postrojenja malih solarnih elektrana do 150 kilovata gdje ujedno privatnici ostvaruju i subvencije, to jest uzimaju novac od države, tj. od građana koji plaćaju same te obnovljive izvore energije kroz svoje račune. A sa druge strane, tu električnu energiju vrlo često prodaju na stranom tržištu zato što tamo ostvaruju veću cijenu."
Fiktivno cjepkanje projekata
Kako zloupotreba izgleda u praksi, najočiglednije je u Podnovlju kod Doboja. Gradska vlast je oduzela zemlju zadruzi i prodala je kompaniji "Etmax". Da bi se zaobišla pravila, projekat je fiktivno iscjepkan na 118 malih elektrana, a gradnja se nastavlja nesmetano uprkos presudama Vrhovnog suda.
Ljubinko Đurić iz Centra civilnih inicijativa (CCI) ne vjeruje u pozitivan pravni epilog:
"Znajući kako funkcioniše kod nas sprega vlasti i tajkuna, zar neko zaista može ozbiljno pomisliti da će u Podnovlju biti uklonjeno 118 solarnih panela?"
Mještane niko ne pita, koncesije suprugama funkcionera
Otimanje zemlje izazvalo je revolt i u Hercegovini. Lokalno stanovništvo se ništa ne pita dok im solarna postrojenja niču pred kućnim pragom. Prof. dr Marija Tasić sa Tehnološkog fakulteta u Nišu ističe problem potpune netransparentnosti:
