Poraz Aleksandra Vučića na parlamentarnim izborima u Srbiji predstavlja politički preokret koji bi mogao imati dalekosežne posljedice za cijeli Balkan, a posebno za Milorada Dodika i njegovu politiku prema Bosni i Hercegovini. U komentaru za njemački list taz, pod naslovom „Karte se ponovo miješaju“, novinar Erich Rathfelder ocjenjuje da je Dodik, nakon gubitka Viktora Orbána kao saveznika u Budimpešti, ostao i bez svog najvažnijeg političkog oslonca u Beogradu.
Rathfelder piše da je pobjeda studentskog pokreta u Srbiji predstavljala veliko iznenađenje i za građane susjednih država.
„“, navodi Rathfelder.
Dodik ostao bez glavnog aduta u Beogradu
Posebnu pažnju u komentaru posvećuje Miloradu Dodiku, kojeg opisuje kao jednog od najkontroverznijih i najuticajnijih političara na Balkanu.
Prema njegovoj ocjeni, političke promjene u Srbiji dodatno slabe Dodikov položaj.
„“, piše Rathfelder.
Autor smatra da je Vučićeva podrška bila izuzetno važna za Dodikove političke ambicije.
„“, navodi se u komentaru.
Rathfelder pritom ističe da još nije sasvim jasno hoće li novo rukovodstvo Srbije biti nacionalistički orijentisano.
Ipak, smatra da će se vlast koja želi uspostaviti vladavinu prava unutar države morati prema tim principima odnositi i u vanjskoj politici.
„“, piše.
Za Bosnu i Hercegovinu u tome vidi razlog za optimizam.
„“, ocjenjuje Rathfelder.
Kosovo ostaje otvoreno pitanje
Iako promjenu vlasti u Beogradu vidi kao moguću priliku za drugačije regionalne odnose, Rathfelder upozorava da pitanje Kosova ostaje neriješeno.
„“, navodi autor.
Podsjeća da su i studenti koji su predvodili proteste decenijama bili izloženi propagandi prema kojoj Kosovo pripada Srbiji.
Zbog toga smatra da će Kosovo predstavljati posebno težak izazov za novo rukovodstvo u Beogradu.
Dodatnu složenost, prema njegovoj ocjeni, predstavlja kosovski premijer Albin Kurti, kojeg opisuje kao političara koji je diplomatski prilagodljiv, ali u osnovnim stavovima čvrst i principijelan.
Odnosi s Trumpom, Rusijom i Evropskom unijom
Rathfelder otvara i pitanje budućih odnosa Srbije sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Navodi da je nejasno kako će novo rukovodstvo u Beogradu definirati odnos prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, za čije prijatelje u regionu tvrdi da su svi izgubili vlast.
Kada je riječ o Rusiji, autor ocjenjuje da studenti ne namjeravaju dovoditi u pitanje dosadašnje odnose Srbije s Moskvom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Kritički se osvrće i na Evropsku uniju, koja je, uprkos upozorenjima, s Vučićem radila na dogovoru o eksploataciji mineralnih sirovina u Srbiji.
Rathfelder pritom tvrdi da su upravo takvi sporazumi bili povod za protestni pokret u Srbiji.
„“, zaključuje autor, komentarišući postupanje Evropske unije.
Rathfelderov komentar tako otvara pitanje koliko će izborni poraz Aleksandra Vučića promijeniti političke odnose u regionu, posebno položaj Milorada Dodika i odnos Beograda prema Bosni i Hercegovini.
Iako promjenu vlasti u Srbiji vidi kao moguću priliku za BiH, istovremeno upozorava da stavovi budućeg rukovodstva prema Kosovu, Rusiji i zapadnim partnerima još nisu dovoljno jasni.
