Jedan od najčešćih načina na koji ljudi pokušavaju da objasne razliku između sociopata i psihopata jeste teorija „priroda protiv okruženja“. Prema toj ideji, skrivene sociopate su proizvod sredine u kojoj su odrasle, dok se psihopate rađaju sa određenim osobinama.
Neki istraživači opisuju ovakve osobe kao ljude koje je oblikovalo okruženje – drugim riječima, oni su „stvoreni“, a ne rođeni takvi. Ipak, psiholog Rendi Salekin upozorava da stvari nisu tako jednostavne i da je potrebno mnogo više istraživanja kako bi se razumjelo na koji način geni i životno okruženje zajedno utiču na razvoj ovakvih obrazaca ponašanja.
Genetika ili teško djetinjstvo?
Danas većina stručnjaka smatra da antisocijalne osobine nastaju kao kombinacija nasljednih faktora i životnog okruženja. Procjenjuje se da genetika učestvuje sa oko 50 odsto, dok preostali dio dolazi iz životnih iskustava, posebno iz ranog djetinjstva.
Skrivene sociopate često nose posljedice zanemarivanja, zlostavljanja ili nedostatka emocionalne brige u najranijem periodu života, što može povećati vjerovatnoću razvoja problematičnih obrazaca ponašanja.
Kod nekih ljudi taj proces vremenom postaje začarani krug. Njihovi postupci izazivaju negativne reakcije okoline, što dodatno učvršćuje nepovjerenje, ljutnju i agresivan odnos prema svijetu.
Problem je u samim definicijama
Mnogi stručnjaci smatraju da je teško postaviti jasnu granicu između pojmova kao što su sociopatija i psihopatija. Upravo zbog toga savremena psihologija sve više napušta jednostavne podjele i fokusira se na konkretne osobine ličnosti.
Istraživači danas često koriste takozvani trijarhični model koji posmatra tri ključne dimenzije:
nedostatak kontrole impulsa,
smjelost i sklonost riziku,
okrutnost i nedostatak empatije.
Prema Salekinovom mišljenju, najveći problemi nastaju kada su sve tri osobine izražene istovremeno, dok kod mnogih ljudi postoje različite kombinacije koje ih čine teško uočljivim za okolinu.
Šarm kao savršena maska
Psiholog Ebigejl Marš upozorava da se u javnosti često zaboravlja jedna važna činjenica – mali procenat populacije uporno ispoljava antisocijalno ponašanje koje je povezano sa značajnim brojem nasilnih krivičnih djela.
Za razliku od filmskih prikaza, skrivene sociopate nisu nužno hladni, agresivni ili lako prepoznatljivi negativci. Naprotiv, mnogi su veoma šarmantni, samouvereni, komunikativni i omiljeni u društvu.
Upravo zbog toga mogu dugo ostati neprimijećeni.
Kako prepoznati skrivene sociopate?
Stručnjaci naglašavaju da je to mnogo teže nego što većina ljudi misli.
Ako neko želi da ostavi dobar utisak, vrlo je moguće da će u tome uspjeti. Zbog toga nije moguće pouzdano procijeniti nečiju ličnost nakon nekoliko susreta.
Umjesto prvog utiska, pažnju treba usmjeriti na dugoročne obrasce ponašanja u različitim životnim situacijama.
Poseban znak upozorenja može biti osoba koja:
redovno iskorištava druge ljude radi lične koristi,
ne pokazuje iskreno kajanje nakon što nekoga povrijedi,
često manipuliše okolinom kako bi ostvarila svoje ciljeve,
ima istoriju narušenih odnosa i konflikata.
Oprez da, ali ne i paranoja
Na kraju, psiholozi upozoravaju da ne treba olako nazivati nekoga sociopatom samo zato što nam se ne dopada ili se ne slažemo sa njegovim postupcima.
Sam termin „sociopata“ danas se sve rjeđe koristi u naučnim krugovima, dok je fokus sve više na detaljnom proučavanju pojedinačnih osobina ličnosti.
Ipak, svijest o tome da neke osobe mogu djelovati potpuno normalno, a istovremeno pokazivati štetne obrasce ponašanja, može pomoći da na vrijeme prepoznamo manipulaciju i zaštitimo sebe i svoje bližnje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.