Pregled berze: Čipovi nose tržišta, ali Kina donosi novu neizvjesnost

Prošla nedjelja završena je velikom rasprodajom na finansijskim tržištima. Talas pada predvodile su akcije proizvođača poluprovodnika, čime se grupa kompanija koja je ove godine bila glavni pokretač rasta berzi približila medveđem tržištu. Slično raspoloženje zahvatilo je i istočnu Aziju, gdje su indeksi Kospi – ove godine jedan od najuspješnijih berzanskih indeksa na svijetu – i Nikkei 225 takođe zabilježili pad. Kospi je na nedjeljnom nivou oslabio za oko 10 odsto, dok je Nikkei 225 pao za približno šest odsto. Tehnološki Nasdaq izgubio je oko dva odsto, a indeks S&P 500 jedan odsto.

Negativno raspoloženje na tržištima rezultat je kombinacije više faktora. Rat u Iranu nastavljen je uprkos memorandumu o saglasnosti iz juna, uz sukobe američkih i iranskih snaga i napade na tankere. Istovremeno, investitori sve teže pronalaze opravdanje za ogromna ulaganja u vještačku inteligenciju, dok je u Kini predstavljen napredni model vještačke inteligencije startapa Moonshot, koji može da parira najmoćnijim modelima kompanija OpenAI i Anthropic. Mnogi u tome vide paralelu sa prošlogodišnjim "DeepSeek trenutkom".

Predstavljanje modela Kimi K3 samo je u petak oborilo Filadelfijski indeks proizvođača poluprovodnika za 1,6 odsto, čime je njegov pad u odnosu na rekord iz juna dostigao 20 odsto, što odgovara definiciji medveđeg tržišta. Zabrinutost zbog potrošnje na vještačku inteligenciju dodatno je porasla u četvrtak nakon objave poslovnih rezultata kompanije TSMC. Tajvanski proizvođač čipova nadmašio je očekivanja tržišta i prijavio dobit od 22 milijarde dolara.

 

Rasprodaja akcija kompanija koje posluju u oblasti fizičke vještačke inteligencije vratila je Apple na poziciju najvrjednije kompanije na svijetu prema tržišnoj kapitalizaciji. Tu titulu preuzeo je od Nvidije, koja je prvo mjesto držala još od maja 2025. godine. Tržišna vrijednost proizvođača iPhone uređaja, kojem pogoduje šira rotacija kapitala u tehnološkom sektoru, sada iznosi 4,9 biliona dolara.

 

 

"Uprkos tome što su dobici kompanija i dalje snažni, a potražnja ostaje stabilna, nedavna realizacija profita pokazuje da se dio učesnika na tržištu pita koliko dugo može da traje sadašnji tempo rasta", rekao je za Bloomberg David Morrison iz kompanije Trade Nation.

"Ključno pitanje sada je da li će ovo biti još jedna prilika za kupovinu nakon pada cijena akcija ili će se rasprodaja dodatno ubrzati kada svi istovremeno krenu ka izlazu", dodao je Morrison.

Rasprodaja nije pogodila samo američka i istočnoazijska tržišta. Pad je zabilježio i bitcoin, koji je u petak izgubio dva odsto vrijednosti. Početkom vikenda najstarija kriptovaluta trgovala se po cijeni od oko 64.000 dolara po tokenu.

Zlato je u petak ostalo ispod granice od četiri hiljade dolara za uncu, dok je tokom prethodne nedjelje izgubilo više od tri odsto vrijednosti. Rast cijena nafte, podstaknut zaoštravanjem tenzija između SAD i Irana, pojačao je zabrinutost zbog inflacije i učvrstio očekivanja da će američke Federalne rezerve zadržati visoke kamatne stope. U međuvremenu, ekonomisti procjenjuju da će Evropska centralna banka ove nedjelje ponovo procijeniti inflaciona kretanja prije nego što u septembru sprovede posljednje povećanje referentne kamatne stope.

 

Cijena nafte Brent nastavila je rast u petak i premašila 87 dolara po barelu, dostigavši najviši nivo u poslednjih mjesec dana. Istovremeno su se pojavili izvještaji da je Iran izveo napade na američke ciljeve širom Bliskog istoka. Tokom prethodne nedjelje cijena nafte porasla je za više od 14 odsto. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li su akcije naftnih kompanija dobra investicija u periodu izrazite nestabilnosti na energetskim tržištima, posebno ako sukob na Bliskom istoku potraje duže nego što se prvobitno očekivalo.

Među ostalim značajnim događajima na tržištu izdvojio se veliki pad akcija kompanije IBM, koje su na nedjeljnom nivou izgubile čak 26 odsto nakon što su objavljeni poslovni rezultati slabiji od očekivanja. Netflix je samo u petak pao za 7,3 odsto, pošto je kompanija najavila drugo uzastopno tromjesečje usporavanja rasta prihoda. Akcije Coca-Cole oslabile su četiri odsto nakon što je proizvođač pića saopštio da je privremeno obustavio proizvodnju mliječnih proizvoda brenda Fairlife u SAD. Poslovne rezultate objavile su i velike banke sa Wall Streeta, koje su iza sebe imale rekordno tromjesečje.

 

 

Loša nedjelja bila je i za SpaceX Elona Muska, čije su akcije u petak naglo pojeftinile. Time je svemirska kompanija krenula putem koji bi mogao da izbriše više od jednog biliona dolara njene tržišne vrijednosti u odnosu na rekordni nivo. Akcije su pale za 5,9 odsto, pa je tržišna kapitalizacija kompanije procijenjena na 1,63 biliona dolara.

Evropska tržišta prošla su nešto bolje. Indeks Stoxx Europe 600 na nedjeljnom nivou porastao je 0,39 odsto. Ipak, izgledi se pogoršavaju jer ponovni sukobi u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu podižu cijenu nafte. Negativne prognoze za tržišta do kraja godine ponovo jačaju, što posebno zabrinjava evropske investitore, budući da je evropska privreda znatno zavisnija od kretanja cijena nafte nego privreda SAD, koja raspolaže velikim energetskim rezervama.

Očekuje se da će evropske kompanije zabilježiti najbrži rast dobiti u posljednje tri godine, uz snažan doprinos naftnih kompanija, banaka i kompanija iz sektora vještačke inteligencije. Oporavak dobiti mogao bi dodatno da podstakne rast akcija, dok je indeks MSCI Europe u prethodnom tromjesečju već ojačao više od 11 odsto, što je njegov najbolji rezultat od prvog tromjesečja 2023. godine.

 

 

"Rat u Iranu prije svega predstavlja rizik od veće nestabilnosti, ali ne nužno i razlog za promjenu osnovnog investicionog narativa", ocijenio je Matej Mazi. "Zaoštravanje situacije po pravilu znači višu cijenu nafte, veću neizvjesnost u vezi sa inflacijom, više prinose na obveznice i manju spremnost investitora da preuzimaju rizik. Međutim, ako energetski šok ne postane trajan, riječ je prije svega o kratkoročnoj geopolitičkoj premiji, a ne o potpunom preokretu trenda", rekao je upravnik imovine u NLB Skladovima.

Baš kao i u SAD, i u Evropi je sezona objave poslovnih rezultata za drugo tromjesečje stigla do polovine. Ubrzanje rasta profita kompanija i uverenje da berzanski rast može da izdrži i najnovije geopolitičke tenzije dodatno su povećali optimizam stratega kada je reč o evropskim akcijama, pokazuje Bloombergovo istraživanje.

Najoptimističniji je u julskoj anketi bio UBS, koji nakon povećanja ciljne vrijednosti za referentni indeks Stoxx 600 očekuje da će on do kraja godine porasti još osam odsto. Svoje prognoze podigli su i Bank of America, Deutsche Bank i Kepler. U prosjeku, 18 stratega obuhvaćenih Bloombergovom anketom očekuje da će indeks Stoxx 600 završiti 2026. godinu na nivou od 647 poena.

Šta pratimo ove nedjelje?

Ponedjeljak, 20. jul

Zbog praznika berze u Japanu neće raditi. Poslovne rezultate objaviće Ryanair. Republički zavod za statistiku objaviće podatke o cjenama poljoprivrednih proizvoda na malo. Očekuje se i da će Andy Burnham postati novi premijer Ujedinjenog Kraljevstva.

Utorak, 21. jul

U Ujedinjenom Kraljevstvu biće objavljeni podaci o nezaposlenosti. Institut ZEW predstaviće istraživanje o ekonomskom raspoloženju. Poslovne rezultate objaviće Novartis i Northrop Grumman. Republički zavod za statistiku objaviće indekse proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.

Srijeda, 22. jul

Japan će objaviti podatke o trgovinskom bilansu, dok će Ujedinjeno Kraljevstvo predstaviti nove podatke o inflaciji. Poslovne rezultate objaviće Amazon, Tesla i Philip Morris. Republički zavod za statistiku objaviće podatke o zaradama zaposlenih u pravnim licima. U SAD će biti održano saslušanje predsjednika Venecuele Nicolása Madura.

Četvrtak, 23. jul

Evropska centralna banka odlučivaće o kamatnim stopama. U SAD će biti objavljeni podaci o novim zahtijevima za naknadu za nezaposlene. Poslovne rezultate predstaviće Intel, SAP, BNP Paribas, Roche, Nestlé i RTX.

Petak, 24. jul

Japan će objaviti podatke o inflaciji, dok će u evropskim zemljama i SAD biti objavljeni preliminarni PMI indeksi proizvodnog sektora. O kamatnim stopama odlučivaće i Centralna banka Rusije. Poslovne rezultate objaviće Exxon Mobil, Verizon i Volkswagen.