Učestaliji su i zahtjevi poslodavaca za kontrolom. Tako je prošle godine obavljeno 500 vanrednih kontrola odobravanja privremene spriječenosti za rad, gdje su u 105 slučajeva utvrđene nepravilnosti.
Sve su češća lažna bolovanja koja poslodavce, ali i privredni sektor mogu koštati nekoliko hiljada maraka godišnje po radniku, piše RTRS.
Postavlja se pitanje gdje je granica između prava radnika i zloupotrebe zdravstvenog sistema. Јedno je sigurno - cijenu lažnog bolovanja svi plaćaju.
"Fond zdravstvenog osiguranja ne provjerava da li je neko bolestan nego da li su papiri uredni. Evidentno je da to svi znaju i da se to zloupotrebljava. Postoje zloupotrebe u vidu dva, tri do pet dana kada nekom zafali - "boli me glava", "boli me ovo ili ono" i to ne može niko kontrolisati", kaže privrednik Saša Trivić.
Porodični ljekar može propisati bolovanje do 30 dana, a pacijent je dužan da se redovno javlja na kontrole. Nažalost, mnogi izbjegavaju redovne kontrole, pozive i apele ljekara porodične medicine.
"Ako imamo pacijenta koji na primjer ima bol u kičmi i propisana mu je određena terapija, rečeno da se javi za tri do sedam dana, a on se ne javi 20 dana, u programu postoji rubrika gdje svaki doktor prati bolovanja koja je otvorio i ukoliko nam se pacijent ne javi, mi smo u obavezi da to bolovanje zatvorimo", pojašnjava specijalista porodične medicine Brankica Marković.
Za duža bolovanja ili određene dijagnoze, ljekar porodične mediicne mora zatražiti mišljenje specijaliste ili pacijenta uputiti na prvostepenu komisiju.
