Kako Rusi posluju u BiH? Firme s velikim gubicima, obećanja…

Kada je ruski državljanin Mikhail Litovchenko 2024. godine dobio državljanstvo Bosne i Hercegovine, predstavljan je kao osoba od posebnog interesa za ekonomiju zemlje.

Gotovo dvije godine kasnije, poslovni rezultati firmi povezanih s njim otvaraju pitanje koliko je ta procjena bila opravdana.

Litovčenko je jedan od više desetina stranaca kojima je Vijeće ministara BiH od početka 2023. godine dodijelilo državljanstvo po osnovu „naročite koristi za BiH“.

Ovaj mehanizam omogućava da stranci dobiju državljanstvo bez ispunjavanja svih uslova koji važe u redovnom postupku, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Problem je što nakon dodjele državljanstva ne postoji jasan mehanizam kojim bi se provjerilo jesu li zaista ostvarena ulaganja i poslovni planovi na osnovu kojih je preporuka data.

Ministarstvo civilnih poslova sada želi pooštriti kriterije.

Firme povezane s Litovčenkom

Litovčenko je prije dobijanja državljanstva osnovao firmu „Turističke inovacije“ u Banjoj Luci.

Kompanija danas posluje pod nazivom „Softio“ i registrirana je na Palama za računarsko programiranje. Prema dostupnim poslovnim podacima, ima jednog zaposlenog.

Druga firma, „Express Consulting“ iz Sarajeva, bila je u njegovom vlasništvu od 2022. do juna 2025. godine, nakon čega je promijenila vlasnika. Kompanija je trenutno u blokadi, pokazuju poslovni registri.

Litovčenko nije odgovorio na upite o poslovanju svojih firmi. Ni Privredna komora Republike Srpske, koja je dala preporuku za njegovo državljanstvo, nije pojasnila na osnovu kojih podataka je procijenjeno da će njegov angažman donijeti značajnu ekonomsku korist.

Prije dolaska u BiH Litovčenko je poslovao i u Hrvatskoj, gdje je također povezan s kompanijama koje su posljednjih godina imale slabe poslovne rezultate.

Jednu od njih, „Business Solution“, preuzeo je 2025. godine.

Nije jedini ruski državljanin

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, državljanstvo BiH po osnovu posebnog interesa dobilo je više ruskih državljana.

Među njima su biznismeni i osobe povezane s različitim poslovnim projektima.

U jednom slučaju državljanstvo su dobili Ljudmila i Jevgenij Budilov, povezani s banjalučkom firmom „Eva Genesis“, osnovanom s osnivačkim kapitalom od svega jedne KM.

Kompanija je registrirana za vanjskotrgovinsko poslovanje.

Državljanstvo BiH zatražio je i Ilia Perekopskii, potpredsjednik Telegrama.

Preporuku je dala Privredna komora RS-a, uz obrazloženje da bi kroz kompaniju u BiH realizirao ulaganja u digitalni marketing, IT i modnu industriju.

Istovremeno, pojedini ruski državljani koji su poslovanje prebacili u BiH imaju i problematičnu prošlost.

Među njima se navodi Aleksandar Zamahin, nekadašnji vlasnik kompanije koja je bila pod američkim sankcijama zbog veza s ruskim vojnim i industrijskim sektorom.

Državljanstvo kao mogući način za zaobilaženje sankcija?

BiH i dalje ima bezvizni režim s Rusijom, dok Evropska unija godinama traži usklađivanje vizne politike.

Nakon početka rata u Ukrajini dio ruskih poduzetnika prebacio je poslovanje u BiH, navodeći sankcije i probleme s međunarodnim plaćanjima kao jedan od razloga.

U posljednje četiri godine najmanje 50 ruskih državljana osnovalo je firme u Republici Srpskoj.

Uglavnom je riječ o manjim kompanijama iz oblasti IT-a, savjetovanja, trgovine i građevinarstva.

Posebnu pažnju privlači slučaj Rusa Andreija Bekera, koji je u RS-u također osnovao firmu, a ranije je u javnosti povezivan s obukama Moldavaca za izazivanje nereda.

Njegovo ime našlo se i na ukrajinskoj stranici Mirotvorec, koja objavljuje podatke o osobama koje smatra povezanim s ruskim strukturama.

Ko odlučuje kome će biti dodijeljeno državljanstvo?

Od 2023. godine BiH je po osnovu posebnog interesa državljanstvo dodijelila 43 stranca, dok je u tom periodu podneseno 56 zahtjeva.

Preporuke mogu davati državna i entitetska ministarstva, vlade entiteta, privredne komore, Vanjskotrgovinska komora BiH, Olimpijski komitet i sportski savezi.

Na osnovu tih preporuka Ministarstvo civilnih poslova priprema predmet, a konačnu odluku donosi Vijeće ministara.

Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić kaže da se prilikom davanja preporuka gledaju poslovni pokazatelji, najavljena ulaganja i program rada.

Istovremeno, naglašava da komore nisu inspekcijski organi i da bi druge institucije trebale spriječiti eventualne zloupotrebe.

Sličan model postoji i u Srbiji i Crnoj Gori, ali je Evropska komisija posebno upozoravala na sigurnosne rizike ubrzanog dodjeljivanja državljanstava.

Srbija je zbog toga dobila zahtjev da pooštri provjere, posebno kada je riječ o državljanima zemalja koje predstavljaju sigurnosni rizik za EU.