U Izraelu je rano jutro, a izbori, jedni od najvažnijih posljednjih godina, završeni su. Posljednji rezultati govore da Likud, stranka premijera Benjamina Netanjahua, gubi poslanička mjesta, ali da još niko nema apsolutnu većinu.
Nakon tijesnih i napetih izbora u Izraelu, na kojima se Netanjahu bori za politički opstanak, na redu je prebrojavanje glasova i formiranje vlade. Biće potrebno nekoliko dana da se glasovi prebroje do kraja, ali prema izlaznim anketama, stranka pretrpjela je ozbiljan udarac, iako još nema jasnog pobjednika s apsolutnom većinom, prenosi CNN.
Blok Netanjahuovih ultraortodoksnih i krajnje desničarskih saveznika izgubio je većinu, a prema izlaznoj anketi Kanala 12, očekuje se da će pasti sa 68 na 52 poslanička mjesta u Knesetu.
Njegov Likud i dalje će biti najveća pojedinačna stranka, ali rezultati predstavljaju dramatičan pad podrške javnosti.
“Odlučujuća većina”
Govoreći u Jerusalimu rano u sredu, Netanjahu je rekao da rezultati i dalje pokazuju da njegov blok ima podršku “odlučujuće većine među cionističkom i jevrejskom javnošću”, uprkos gubitku poslaničkih mjesta.
Arapske stranke nazvao je “anticionističkim” i odbacio mogućnost saradnje s njima na formiranju vlade.
Takođe je zahvalio predsjedniku SAD Donaldu Trampu na podršci u ratu protiv Irana.
Opozicioni blok
Najveći Netanjahuov rival, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Ajzenkot, zaostaje za njim s malom razlikom, a očekuje se da će njegov blok da osvoji 49 poslaničkih mjesta. Građani su glasali za promjene – rekao je on.
Međutim, kako piše CNN, ni on zasad nema jasan put do većine potrebne za formiranje vlade.
Veliki uspjeh arapskih stranaka
Očekuje se da će arapske stranke Zajednička lista Ram osvojiti rekordnih 19 poslaničkih mjesta, što bi bila najveća zastupljenost Arapa u istoriji izraelskog parlamenta.
One bi mogle da odigraju ključnu ulogu u formiranju koalicije i nove vlade, ali još nije jasno kako bi takav dogovor mogao da izgleda.
Rekordna izlaznost
Prema podacima Centralne izborne komisije, na izbore je izašlo skoro 5,7 miliona birača od oko 7,3 miliona građana s pravom glasa, što znači da je izlaznost iznosila 77,7%, najviše od 1999, piše CNN.
Šta dalje
Kada se glasovi konačno prebroje, svaka stranka koja je osvojila mjesta u parlamentu preporučiće predsjedniku svog kandidata za premijera.
Predsjednik će zatim izabrati jednu osobu koja će pokušati da formira vladu, na osnovu procjene ko ima najbolje izglede da okupi održivu koaliciju. Prema sadašnjem odnosu snaga, to će vjerovatno biti Ajzenkot, koji će imati četiri do šest nedjelja da pregovara s drugim strankama i pokuša da obezbjedi većinu u Knesetu.
Međutim, i on bi mogao da ne uspe, nakon čega bi priliku mogao da dobije Netanjahu. Ako i on ne uspije, a Kneset ne predloži drugog kandidata, u Izraelu bi mogli ponovo da budu raspisani izbori.
Zašto je ovo važno
Aktuleni izbori u Izraelu smatraju se svojevrsnim referendumom o Netanjahuu i odluci o tome da li će Izrael nastaviti da se kreće u nacionalističkom, konzervativnom i vjerskom pravcu ili će da promijeni kurs, navodi CNN.
Ovo su prvi izbori u zemlji od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, koji je pokrenuo rat u Gazi. Za mnoge birače ovo je prva prilika da ocijene rukovodstvo zemlje koje je tada bilo na vlasti i odluče ko bi trebalo da vodi zemlju u vrijeme sukoba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.
