Pijete li kafu iz jednokratnih čaša? Evo zašto to nije pametan izbor
Jutarnja kafa "za ponijeti" postala je dio svakodnevice miliona ljudi. Brza, praktična i topla, često je prva stanica na putu do posla. Ipak, nova naučna istraživanja upozoravaju da se u toj navici krije nevidljiv problem – mikroplastika koja iz čaše može završiti direktno u napitku.
Naučnici upozoravaju da jednokratne čaše, naročito one plastične ili obložene tankim slojem plastike, pri visokim temperaturama ispuštaju sitne plastične čestice koje se miješaju s toplim napicima. Ključni faktor u tom procesu, kako navode istraživači, jeste – toplota.
Milijarde čaša, milijarde potencijalnih čestica
Podaci pokazuju razmjere problema: samo u Australiji se godišnje koristi više od 1,45 milijardi jednokratnih čaša za tople napitke, dok se na globalnom nivou taj broj procjenjuje na oko 500 milijardi godišnje. Većina tih čaša sadrži plastiku, bilo da su u potpunosti plastične ili papirne s unutrašnjim plastičnim premazom.
U istraživanju objavljenom u naučnom časopisu Journal of Hazardous Materials: Plastics, autori su analizirali kako se različiti materijali ponašaju kada dođu u kontakt s toplim tečnostima. Rezultati su pokazali da porast temperature direktno povećava količinu oslobođene mikroplastike.
Šta su mikroplastike i zašto zabrinjavaju?
Mikroplastika podrazumijeva izuzetno sitne plastične čestice, veličine od jednog mikrometra do pet milimetara. One nastaju razgradnjom većih plastičnih predmeta ili se oslobađaju tokom svakodnevne upotrebe proizvoda.
Iako još ne postoje konačni dokazi o tome koliko se mikroplastike zadržava u ljudskom tijelu, naučnici upozoravaju da se ove čestice već nalaze u hrani, vodi i zraku. Dugoročni utjecaj na zdravlje još se istražuje, ali stručnjaci naglašavaju potrebu za oprezom.
Topli napici – veći rizik
Analiza 30 ranijih naučnih studija pokazala je da temperatura ima presudnu ulogu. U nekim slučajevima, količina oslobođenih mikroplastičnih čestica iznosila je i više od osam miliona po litru tečnosti.
Zanimljivo je da vrijeme tokom kojeg napitak stoji u čaši nije imalo presudan utjecaj. Drugim riječima, ključni trenutak je onaj kada vrela tečnost prvi put dođe u kontakt s plastikom.
Testirano 400 čaša za kafu
Kako bi provjerili rezultate u praksi, istraživači su testirali 400 čaša za kafu – plastične čaše od polietilena i papirne čaše s plastičnim slojem. Čaše su izlagane temperaturama od 5 i 60 stepeni Celzijusa.
Rezultati su pokazali da papirne čaše s plastičnom oblogom oslobađaju manje mikroplastike od potpuno plastičnih. Međutim, kod svih vrsta čaša zabilježen je značajan porast oslobađanja čestica pri višim temperaturama. Procjene govore da osoba koja svakodnevno pije kafu iz plastične čaše može godišnje unijeti stotine hiljada mikroplastičnih čestica.
Šta potrošači mogu učiniti?
Iako naučnici ne pozivaju na potpuno odricanje od kafe, savjetuju jednostavne mjere smanjenja rizika. Korištenje višekratnih čaša od stakla, keramike ili nehrđajućeg čelika smatra se najsigurnijom opcijom.
Ako se već koriste jednokratne čaše, preporučuje se izbor papirnih čaša s plastičnom oblogom umjesto potpuno plastičnih. Također, sipanje ključale tečnosti direktno u plastične posude dodatno povećava rizik, pa i blago snižavanje temperature napitka može imati pozitivan efekat.
Dok naučna zajednica nastavlja istraživati dugoročne posljedice mikroplastike po zdravlje, jedno je jasno – male promjene u svakodnevnim navikama mogu značiti veliku razliku za naše tijelo i okoliš.