Pejašinović podsjetio na malog Albija: Tužna sudbina dječaka iz Banjaluke sa beretkom i velikom mašnom

Fotografija dvogodišnjeg Alberta Atijasa, malog Albija iz Banjaluke, bila je toliko upečatljiva da je objavljena i u zagrebačkim ilustrovanim novinama. Samo nekoliko godina kasnije njegovo djetinjstvo prekinuto je ustaškim zločinom. Na kratki život ovog dječaka nedavno je objavom na svom Fejsbuk profilu podsjetio banjalučki istoričar Zoran Pejašinović.

Albi je rođen 1933. godine. Otac mu se zvao David, a majka Tilda, koju su zvali Hilda. Kada je imao dvije godine, roditelji su ga odveli u Zagreb na fotografisanje.

„Otac David je bio brica i frizer, majka mu je bila krojačica, pa su ga stručno i brižljivo spremili za tu priliku“, napisao je Pejašinović.

Portret koji je završio u novinama

Na dječakovom portretu svaki detalj govori o pažnji sa kojom je pripreman za fotografisanje. Svijetla beretka i velika mašna oko vrata uokvirile su njegovo okruglo lice, dok je tamna kosa, puna kovrdža i pramenova, bila uređena pošećerenom vodom.

Pejašinović se posebno zadržao na Albijevom pogledu.

„Slikom, ipak, dominiraju goleme, dječje oči, čarne i čarobne u svojoj predimenzioniranosti, kao kod srndaća“, naveo je istoričar.

Prema njegovim riječima, fotografija je bila toliko očaravajuća da su je objavile jedne zagrebačke ilustrovane novine, uz Albijevo ime ispod portreta.

Prvo su odveli oca, potom došli po Albija

Izbijanje rata donijelo je progon porodice. Kako je opisao Pejašinović, Davidova frizerska radnja, koja se nalazila u njihovoj kući u Gospodskoj ulici, predata je mladoj ženi po imenu Malčika.

U svega jednoj rečenici potom je sažeo ono što je uslijedilo.

„Tatu su uskoro odveli, a naredne godine neke čike su došle i po Albija…“, napisao je Pejašinović.

O dječakovom stradanju svjedoče i podaci objavljeni u knjizi „Memoari na Holokaust Jevreja Krajine“ Jakova Danona i Verice M. Stošić. U njoj je zabilježeno da su Alberta Atijasa ustaše ubile 1942. godine u logoru Jasenovac. Autori navode i poslijeratnu prijavu o njegovom stradanju, podnesenu u Banjaluci 19. septembra 1945. godine.