Visoke temperature koje se očekuju narednih dana mogu izazvani ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva. Najviše su ugroženi hronični srčani bolesnici, starije osobe i djeca, ali ni mladi ljudi nisu pošteđeni. Stoga je vrlo važno prodržavati se savjeta ljekara kako ne bismo ugrozili svoje zdavlje.
Ne izlazite vani bez prijeke potrebe
Prema preporulama Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo najbitnije je izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana od 10-17 sati, izbjegavati naporan fizički rad.
Ako se nađete na otvorenom, držite se hlada, potražite sjenu i nipošto ne hodajte po suncu.
Redovno koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja ako baš morate izlaziti. Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana. Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Obavezno zaštitite glavu šešorom sa velikim obodom i nosite sunčane naočale.
Ne ostavljajte djecu ili životinje same u automobilu.
Kako se ponašati kada ste u svom domu
Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 stepena Celzijusa danju i ispod 24 stepena noću.
Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako imate klima uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od sedam stepeni od vanjske.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35 stepeni, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine.
Pomoći će, međutim, brža izmjena zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
Sklonite se u najhladniju prostoriju vašeg stana ili kuće, posebno noću. Koristite laganu posteljinu.
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi.
Šta jesti i piti
Pijte negaziranu vodu redovito u što većim količinama, prije nego što se pojavi žeđ. Ako se žeđ pojavi, to je znak da ste već dehidrirali.
Izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Nemojte piti gazirane sokove niti enegretske napitke
Jedite češće manje obroke. Izbjegavajte obilne, masne i začinjene obroke. Jedite laganiju hranu, voće i povrće.
Kada se javiti ljekaru
Ako uzimate neke lijekove, provjerite sa svojim ljekarom imaju li ti lijekovi utjecaj na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
Držite lijekove na temperaturi ispod 25 stepeni ili u frižideru (pročitajte upute o skladištenju lijeka na uputama).
Tražite savjet liječnika, ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Potražite ljekarsku pomoć ako imate vrtuglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
Smitite se i legnite u rashlađenu prostoriju. Ako imate bolne grčeve, najčešće u rukama, nogama ili trbuhu, pijte tekućinu sa elektrolitima, no ukoliko grčevi ne popuste, potrebna je medicinska pomoć.
U slučaju da imate jaku vrtoglavicu ili bolove u grudima javite se u Hitnu medicinsku pomoć.
