Na samom početku besjede, Stanić je rekao da već dva vijeka Matica srpska traje kao ustanova koja u samo središte svoga bića stavlja kult knjige.
"Definišući prirodu ustanove, osnivači su u svom konstitutivnom aktu istakli polazno stanovište po kojem to novovoosnovano ‘Družstvo’ jeste ‘kao jedno telo, koje ravnim i jednim jedinim duhom za polzu i slavu narodnu diše’. Tome osnivanju je prethodio neposredni povod, osnovni doživljaj i stav osnivača, koji se može opisati kao ‘jedina ljubov i revnost k obštemu blagu’, a onda je iz takvog opredeljenja poniklo ‘namerenie’ koje vodi do široko zamišljene akcije rasprostranjavanja kulture knjige i prosvećivanja čitavog naroda. Osnivači su to iskazali rečima: ‘a namerenie jest rasprostranenije knjižestva i prosveštenija naroda Srbskog, to jest da se knjige Srbske rukopisne na svet izdaju i rasprostranjavaju, i to sad i otsad bez prestanka za svagda.’ Takva usmerenost ka knjigama, a sve u namereniju da se prosvećenost naroda srpskog podigne na daleki viši nivo, učinila je da se osnivači Matice srpske tako čvrsto vežu baš za medijum knjige, te da ističu epohalni njen značaj kako za srpski narod tako i za čitavo čovečanstvo", kazao je Stanić.
On je dodao da se istina ne može izricati i obrazlagati sitnim, slučajnim i nesvrhovitim zapisima, ili razularenim i mahnitim SMS porukama na društvenim mrežama našega doba.
"Istina se pak može obrazlagati fragmentarno, gnomski, poslovički, apoftegmatski, aforistički, sentenciozno, uz pomoć maksima, glosa, egzempluma, anegdota i sličnih postupaka, pri čemu kratke misaone celine uvek valja smestiti u neki širi misaoni kontekst bez kojeg se razumevanje ovih fragmenata ne može uspešno i pouzdano obaviti. Samo knjiga može sve fragmente da okupi u celinu argumentativnog izlaganja i smisaonog povezivanja koji nude proverive iskaze i celinu pogleda koji se može čak i ličnim iskustvom oprobati", podvukao je Stanić.
Književnik je istakao da je kultura knjige od najveće moguće važnosti.
"A tu gde je kultura knjige, tu je razvijena i kultura mišljenja i osećanja sveta, tu je odmerana strast i volja za promenama sveta koji ne bi smeo ostati isti, tu je prisutna i razvijena kritička misao, te neizostavno potrebna kultura dijaloga koja humanizuje ljudsku zajednicu, tu je i neophodna opšta društvena odgovornost koja svakom prosvećenom čoveku ili čoveku od duhovnosti neće dopustiti da javno izriče svakojake gluposti koje mu ponekad mogu pasti na pamet. Takav čovek će tragom zaveta o čojstvu i junaštvu druge zaštiti od sebe, ali će imati dovoljno snage da sebe zaštiti od drugih koji se nasiljem nameću kao opšta mera stvari", obrazložio je Stanić.
Ovogodišnji praznik knjige protiče u znaku važnih godišnjica – 200 godina od osnivanja Matice srpske, najstarije književne, kulturne i naučne institucije koja već dva vijeka čuva i trajno spaja srpski narod kroz pisanu riječ, te 150 godina od rođenja dvojice velikana srpske književnosti, Borisava Bore Stankovića i Milana Rakića.
Pored predsjednika Matice srpske, svečanom otvaranju prisustvovali su brojni predstavnici kulturnog i javnog života, izdavači, pisci i ljubitelji knjige. Među zvaničnicima koji su se obratili bili su Mirna Savić Banjac u ime Grada Banjaluka, Nikola Selaković, ministar kulture Republike Srbije, te Borivoje Golubović, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske.
Selaković je u svom govoru otkrio da na 31. Međunarodnom sajmu knjige u Banjaluci Ministarstvo kulture Srbije i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, nastupaju i izlagaju zajedno, te da je takva praksa putokaz za budućnost, jer bi, po njegovim riječima, dva ministarstva mogli nastupati zajedno i na svim drugim međunarodnim smotrama knjige širom Evrope. On je istakao da uporedo sa sajmom u Banjaluci započinju i Dani Srbije u Republici Srpskoj. Sa druge strane, Golubović je rekao da je više od tri decenije ovaj Sajam mjesto susreta pisaca, izdavača i čitalaca i jedan od važnih događaja našeg kulturnog života.
"A knjiga je mnogo više od papira i slova. Ona čuva naše pamćenje, našu književnost i kulturu, ali nam istovremeno otvara prostor za nove ideje i znanje. Zato je važno da knjizi damo mjesto koje zaslužuje, a posebno da podržimo one koji je stvaraju – naše pisce i izdavače. Ministarstvo prosvjete i kulture nastoji da tome da svoj doprinos. Ove godine dodijelili smo 16 stimulacija autorima za nova književna djela, tri stimulacije nagrađenim autorima i tri za prevod književnog djela. To je potvrda da u Republici Srpskoj imamo kvalitetne pisce i snažnu književnu scenu. Ali, jednako je važno da te knjige dođu do čitalaca. Posebno do djece i mladih. Jer čitanje nije samo način da provedemo slobodno vrijeme. Kroz čitanje učimo da razmišljamo, da postavljamo pitanja i da bolje razumijemo svijet oko sebe. I upravo zato nam je ovaj Sajam važan. On promoviše knjigu, ali i kulturu čitanja", naveo je Golubović.
Program svečanog otvaranja vodila je glumica Jelena Jandrić, a stihove Milana Rakića iz pjesme "Na Gazimestanu", govorio je Goran Jokić, glumac Narodnog pozorišta Republike Srpske.
Ovogodišnji Sajam okupiće izdavače, pisce, književnike i ljubitelje pisane riječi, a program donosi brojne promocije, predstavljanja izdavačkih kuća i institucija, književne razgovore, kao i dodjelu sajamskih nagrada. Nakon svečanog otvaranja, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije, biće predstavljene knjige „Martovski pogrom (uzroci, razaranja, posledice), knj. 2“ i „Život i rad Mihajla Kijametovića, učitelja i nacionalnog radnika“, obje u izdanju Arhiva Kosova i Metohije.
